LITERARNA DRUŠTVA

Često mi je postavljano pitanje: da li su literarna društva korisna za mlade? Da bi se na to pitanje dao pravi odgovor, treba imati na umu ne samo cilj ovih društava nego i uticaj koji su ona vršila ranije, što je pokazalo iskustvo. Razvijanje umnih sposobnosti je dužnost koju imamo prema sebi, prema društvu i prema Bogu. Ali nikada ne smijemo razvijati svoje umne sposobnosti na štetu svog morala i duhovnog života. Savršenstvo se postiže jedino skladnim razvijanjem umnih i moralnih sposobnosti. Da li se taj uspjeh postiže literarnim društvima kakva uglavnom danas postoje?PM 238.1

Literarna društva skoro uvijek vrše uticaj suprotan onome koji očekujemo obzirom na njihovo ime. Ona se vode tako da nanose štetu mladima, jer sotona dolazi i stavlja svoj pečat na ono što se tamo čini. Sve što čini ljude plemenitima i žene nježnima odsjaj je Hristovog karaktera. Što u tim društvima ima manje Hristovog uticaja, to manje ima onoga što može čovjeka uzdići, očistiti i oplemeniti. Kad tim društvima upravljaju neobraćeni ljudi po svojim željama, onda je Duh Hristov iz njih isključen. Um se odvraća od ozbiljnog razmišljanja, od Boga, od stvarnog svijeta ka nečem izmišljenom i površnom. Književna društva - o, kad bi samo stvarnost odgovarala imenu! Šta ima pljeva sa pšenicom?PM 238.2

Možda su ta literarna društva osnovana s dobrom namjerom; ali ako se ove organizacije ne kontrolišu mudrošću koja je od Boga, one će postati oruđe zla. U njih se primaju ljudi bez vjere, čiji život i srce nisu posvećeni, i takvi često zauzimaju najvažnije položaje. Ulaže se trud da se štetan uticaj suzbije pravilima, ali sotona, lukavi vojskovođa, radi na tome da društvu nametne svoje planove, i to mu često uspijeva. Veliki protivnik lako pridobija one kojima je ranije upravljao i njima se služi da ostvari svoje namjere. Pomalo se uvode razne zabave da privuku i zainteresuju svjetske ljude za te sastanke; i priredbe tog tobožnjeg literarnog društva izopače se često u jeftine i razvratne pozorišne predstave. To sve godi tjelesnom srcu koje živi u neprijateljstvu s Bogom, ali nimalo ne doprinosi jačanju uma niti utvrđuje moral.PM 238.3

Druženje onih koji se boje Boga sa nevjernima u ovakvim društvima ne može učiniti da grešnici postanu sveti. Ako se Božji narod dobrovoljno sjedini sa svjetskima i neposvećenima ukazujući im čast, uskoro će se sam udaljiti od Boga i pasti pod njihov uticaj. Za izvjesno vrijeme možda neće biti ništa čemu bi se moglo ozbiljno prigovoriti, ali oni koji nisu potčinjeni Božjem Duhu sve manje će biti spremni da se slože sa onim što traži istina i pravda. Da su ranije voljeli duhovne stvari, sada bi pripadali Isusu Hristu. Ove dvije grupe se pokoravaju različitim gospodarima i njihove namjere, želje, ukusi i nade potpuno su suprotni. Hristovi sljedbenici vole da razmišljaju o onome što je razumno, čisto i plemenito. S druge strane, oni koji ne vole duhovne stvari interesuju se za te sastanke samo onda ako površne i izvještačene stvari sačinjavaju glavni dio programa. Malo po malo duhovni element biva potisnut neduhovnim, i napor da se dva suprotna principa usklade doživljava neuspjeh.PM 239.1

Učinjeni su pokušaji da se osnuju literarna društva koja će biti blagoslov svima, čiji će članovi osjećati moralnu odgovornost da ih učine onakvima kakva ona treba da budu i da spriječe da ta društva nanesu štetu religiji. Na čelu ovakvih društava treba da stoje ljudi razboriti, obdareni zdravim razumom, koji su u živoj vezi s nebom, koji mogu uočiti skretanja ka zlu i koji, ne nasjedajući sotoninim prijevarama, idu smjelo naprijed stazom poštenja, uzdižući visoko Hristovu zastavu. Takav uticaj izazvaće poštovanje i učiniće od ovih društava blagoslov, a ne prokletstvo.PM 239.2

Kad bi se ljudi i žene zrelih godina htjeli udružiti s mladima da organizuju i vode takva literarna društva, ona bi bila i korisna i zanimljiva. Ali, kad se ti skupovi izopače i kad se misli samo na za-bavu, onda na njima nema više ništa duhovnog i plemenitog. Oni samo ponižavaju duh i srce.PM 239.3

Čitanje Biblije, ozbiljno ispitivanje biblijskih predmeta, čitanje poučnih referata, proučavanje proročanstava i dragocjenih Hristovih pouka - to bi moglo da razvije umne sposobnosti i poveća du-hovnost. Dobro poznavanje Pisma izoštrava um i jača dušu protiv sotonskih napada.PM 239.4

Malo je njih svjesno da je njihova dužnost da kontrolišu svoje misli i maštu. Nedisciplinovan um je teško zadržati na korisnim predmetima. Ni vjera se ne može razvijati ako misli nisu upućene pravim putem. Ako se naš um ne bavi onim što je sveto i vječno, onda će se zaustavljati na onome što je nisko i površno. Umne i moralne sposobnosti moraju se podvrći disciplini; one se mogu ojačati i usavršiti samo vježbom.PM 240.1

Srce i um moraju biti posvećeni službi Bogu. Bog ima pravo na sve što je u nama. Hristov učenik ne smije da popušta nikakvom grešnom zadovoljavanju, ne smije da čini nešto što bi moglo da izgleda bezazleno i vrijedno pohvale, ako mu posvećena savjest go-vori da bi to umanjilo njegovu revnost ili njegovu duhovnost. Svaki hrišćanin treba da nastoji da suzbije talas zla i da našu omladinu otrgne od uticaja koji bi mogao da je vodi u propast. Bog neka nam pomogne da plivamo protiv struje! (Savjeti roditeljima, učiteljima i učenicima, str. 541-544)PM 240.2