Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    22—Kor Ochopo Kare.

    Kane kinde mana igeno ni Ruoth biroe okadho. e chwiri mar 1844. - jogo mane osebedo ka rito biro mare kuorn yie ne obedo kuom kinde moro ei kiawa kod bedo maonge adiera. Ka piny to ne kwanogi kaka jogo mane oselo chutho kendo ne oseyudore kaka jogo mane yuoyo miriambo, chakniok mar hoyo margi ne pod en wach Nyasaye. Ji mathoth ne pod omedo dhiyo nyime gi manyo ndiko, ka ginono manyien ranyisi mar yie nrargi kendo gisonio kor gi ritruok duto rnondo gimed yudo ler. Neno mag Biblos ka siro okang’ mane gintie ne cha! ka gima ler kendo otieko weche. Ranyisi mane ok nyal kaw marach ne siemo biro mar Kristo ma okayo machiegni. Gweth ma kende mar Ruoth kuom lokruok mar joricho kod chiewo mar chuny e dier jo Kristo, ne osetimo neno ni oteno ne en mar polo, kendo kata obedo ni joma oyie ne ok nyal lero tiend wich kuot margi, ne gin kod singruok ni Nyasaye etna ne osetelonegi e okang’ margi mokadho.LM 360.1

    Ka gichweyore gi weche mokor mane gisekawo ni tiyo e ndalo mag biro Kristo mar ariyo, ne gin kod tiegraok mane owinjore gi okang’ margi mar bedo gi kiaw'a kod bedo e kind akuru gi asumbi. kendo mani ne jiwogi mondo girit ka gin gi homok ei yie ma koro ne otimo mudho kendo mane ok ginyal winjo, ne ibi keti bedo maler.LM 360.2

    E dier weche mokorgi ne nitiere Habakuk 2:1-4 “Anachung’ kar aritana mi anabed ewi ohinga kendo nanon ane gima enowach koda. kendo gima daduok kuom yukna. Mi Jehova noduoka, nawach niya, “Ndik gigo mineno, Ichane malong’o e mbeche mondo ng’at maringo onyal somogo ahucha nikech fweny pod en mar ndalo moketi to gikone okayo machiegni, kendo ok noriasre: kata odeko, rite arita; nikech nobi adiera, ok noriwni. Ne uru jal ma chunye osungore, ok enodimbre ei yie: to ng’at makare nobedi mangima kuom yie mare.”LM 360.3

    Mana momondo mana kaka higa mar 1842 e ma yo mane ochiw ei wach mokor ni mar ndiko fwenyno kendo chanogo malong’o e mbeche mondo ng’ama lingo onyal somogo ahucha,” ne oseng’ado ne Charier Fitch rieko mar iko mbero mar wach mokor mane biro puonjo lek mar Daniel kod Fweny. Gino mane idhi ndiki e mberoni, ne ikwano kaka chopo kare mar chik mane ochiw ne Habakuk. Ne onge ng’ato kata kamano. mane onenoe ni deko mane obedo kuom chopo kare mar lekno - kinde mar riwni - bende ochiw ei korno ero. Bang’ wichkuot. ndikoni eri ne obedo gi tiende. “F'weny pod en mar ndalo moketi, to gikone okayo machiegni, kendo ok noriasre. Kata odeko. rite arita. nikech nobi adieri. ok noriwni To ng’at makare nobedi mangima kuom yie.LM 361.1

    Migawo mar wach mokor mar Ezekiel bende ne obedo kama tekruok kod hoyo mar joma oyie wuokie: “Kendo wach Jehova nobirona, nowacho niya: “wuod dhano ngeroni en ang’o e piny Israel ma wacho ni: “Ndalo osekadho mang’eny to weche duto mane ofweny ok otimore? Emomiyo ininyisgi niya: “Ruoth Nyasaye owacho kama; Ndalo chiegni kendo weche duto mag Fweny ochiegni timore.... Nimar an Jehova anawach. kendo wach ma abiro wacho notimre; ok nogeng’re kendo: Jo dhoot Israel giwacho niya; weche mag f'weny moneno, gin weche ma biro fwenyore ka ndalo mang’eny osekadho. kendo okoro weche mag ndalo ma podi ni kuma bor. Emomiyo, wachnigi, Ruoth Nyasaye owacho kama; kuom wechena ok nobedi kata wach achiel ma biro geng’ore kendo, to wach ma nawacho notimre Ruoth Nyasaye owacho. Ezekiel 2:21-25.27.28. LM 361.2

    Joma ne rito ne obedo mamor, ka giyie ni jal maneno giko e chakruok ne oseng’iyo piny kokadho kuom tienge, kendo ne oseneno wichkuot margi chon, mi omiyogi weche mag chir kod geno. Tong’ dine migepe ma kamago mag Biblos onge, mane osayogi mondo girit ka gin kod kwe, kendo mondo gimak matek chir margi kuom wach Nyasaye yie margi dine ogore piny e saa mar temno ero.LM 361.3

    Ngero mar nyiri apar mar Muthayo 25 bende puonjo okang’ mane jo Adwen okadhoe. E Muthayo 24 ka ochiwo duoko mar jopuonjrene kaluwore kod ranyisi mar biro mare, kod mag giko mar ndalo, Kristo ne osiemo negi moko ( kuom g'k madongo ei sigana mar piny kod kanisa chakre biro mare mokuongo nyaka biro mare mar ariyo: Mana kaka kethruok mar Jerusalem, masira maduong’ mar kanisa e bwo sand mar Rumi ma jochilo kod papa. Imruok mar wang’ chieng’ gi dwe, kod lwar mar sulwe. Bang’ magi, ne owuoyo kuom biro mare ei piny Ruodhe. kendo ne ogoyo ngero ma puonjo kuom kidienje ariyo mag jotich mane geno biro mare. Sura 25 yawore gi wechegi: “Eka pinyruoth polo noporre kod nviri apar”. ma wuok mondo girom gi wuon kisera. Kar ka eri okel e nyim wang'wa kanisa modak e ndalo giko. machal gi mano ma isiemo e giko mar sura mar 24. Ei ngeroni eri okang’ margi ogo picha mare gi gik ma timore e seche mag kend ma timore e pinje mag yo wuok chieng’.LM 361.4

    Ma nokawo techegi, kendo owuok mondo girom ne wuon kisera. Nviri abich kuomgi ne joma ofuwo, to nyiri abich ne joma riek. Joma of'uwo ne okawo techegi to ne ok okawo mo; to joma riek ne okawo techegi gi mo bende e pukegi. Ka wuon kisera ne oriwore, ne ginur giduto, kendo nindo noterogi. To odiwuor tir koko nowuok niya, “ne uru wuon kisera biro! Wuoguru mondo uromne.” ‘LM 362.1

    Biro mar Kristo kaka ne olande gi ja Malaika ma mokuongo. ne owinjore ka gima ochung ne gi biro mar wuon kisera. Lokruok mane olandore e bwo lendo mar biio mare mokayo machiegni, ne ochiwo duoko mar wuok mar nyiri. Ei ngeroni eri mana kaka mano man e Mathayo 24. kidienje ariyo ochung negi. Duto ne osekawo techegi, ma en Biblos, kendo ne giwuok gi lei mate ka gidhi romo ne wuon kisera. To e saa ma joma ofuwo ne okawo techegi to ne ok gikawo mo. jomariek ne oketo mo ei pukegi kendo ei techegi. Kiaieny machien ne oseyudo ng’uono mar Nyasaye. Teko mar Roho maler ma chiwo nyalo kod ng’eyo mar ler. mamiyo wachne bedo Taya mar tielo kod ler mar wang’ yo. Ka gin kod luoro Nyasaye, ne ginono ndiko mondo gipuonjre adiera, kendo ne gisedwaro ka giketo chunygi mondo giyude lei mar chuny kod ngima. Jogi ne ni kod tudruok makende, yie kuom Nyasaye kod wach ne, mane ok nyal loki gi wichkuot kod deko. Jomamoko, ne okawo techegi to ne ok okawo mo. Ne giwuotho ka girikni. Ote malich no ne ochiewo mana luoro margi, to ne gise mana yiengore kuom yie mar owetegi, ka giromo gi ler mamirimiri mar paro maber, ma ok gibedo gi winjo mabet kuom adiera kata tich mar adier mar ng’uono ei chuny. Magi ne osewuok mondo odhi orom gi Ruoth . ka gin kod geno mopong’ mar yudo mich mana mapiyo; to ne ok giikore ne deko kod wiehkuot. Kinde mane tern ochopo, yie margi ne ogore piny kendo ler margi ne orieny ma mirimiri.LM 362.2

    Ka wuon kisera ne oriwore, ne ginur giduto, kendo nindo noterogi. Deko mar wuon kisera ochung'ne gi kadho mar kinde, mane igenoe ruodh wichkuot, kod riwni machal kamano. E kindeni mar bedo gi kiawa. chuny jogo mane ngoche kendo mane owarore nus ne ochako yukni, kendo tekruok maigi n e giketo mondo giywe; to jogo mane yie margi ogurore kuom ng’eyo makende mai Biblos, ne ni kod Iwanda e bwo tiendegi ma apaka mar wichkuot ne ok nyal yweyo oko. Giduto ne ginur ma nindo oterogi. Kidieny achiel ka ok odewo, kendo ojwang'o yie margi, machielo to ne rito gi homok nyaka chop chiwnegi ler marieny moloyo. To pod ei otieno mar tern, joma achien-go ne chal ka gima owito miyumo kod chiwruok margi. Joma chunygi nus kendo ma nono, ne ok nyal medo dhiyo nyime gi yiengruok kuom yie mar owetegi. Moro ka moro ne nyaka chung’ kata podh nikech en owuon.LM 363.1

    E lak sechegi, wich wach ne ochako nenore. Moko mane osewacho ni gin joma oyie kuom oteno gi miyumo ne okwedo wach Nyasaye kaka gino matayo ji kendo ma ok rent, kendo ka giwacho ni Roho ema chikogi. ne gi chi wore mondo pachgi ema otagi, kod gik ma moro wang\ kod pachgi. Ne mtie moko mane onyiso miyumo ma muofti kendo mar gut, ka gikwedo duto mane ok nyal rwako yorgi. Pachgi mag wich wach, kod timbegi, ne ok oromo gi ng uono ma wuok kuom riwruok maduong’ mar jo Adwen, to eka ne gitiyo kuom keyo seyo kuom yor adiera.LM 363.2

    Satan ne otemo gi yorni eri mondo opiem gi tich Nyasaye kendo okethi. Ji ne orudore sidang’, gi wuodhni eri, joricho gana ne olokore kendo jo adiera ne chi wore gin giwegi ne tich mar lando adiera, kata mana e ndalo mag deko. Ruodh mudho ne owito joge; kendo mondo okel seyo kuom wach Nyasaye, ne odwaro mondo owuond jomoko mane hulo yie kendo mondo oriembgi ma gikadh tong’, bang’e jochung’ mage ne ochung’ ka oikore mar mako both duto. rent duto, kod tim moro antora ma ok owinjore, kendo lierogo e nyim wang’ ji ei ler ma oodore. mondo omi jo Adwen kod yie margi obed maduong’. Kamano, kaka kwan mar jogo mane onyalo choko mondo okiongre kaka jok mani kod yie kuom biro Kristo mar ariyo ka teko mare ema ne ehiko chunjegi. e kaka ne odhi neno maber kuom luongo pach ji mondo oranggi kaka jochung’ mar ringruok duto mar joma oyie.LM 363.3

    Satan en jalo ma donjo ne owete. kendo chuny mare ema opong’o ji mondo obed ka rito both kod ntbala man kuom jo Ruoth, kendo oting’ogi malo kaka milome, ka timbegi ntabeyo to ikadho tenge ma ok owuo kuorngi. Othoro bedo gi tich saa ma Nyasaye tiyo mondo chunje oyud warrnok. Ka yawuot Nyasaye obiro mondo ochiwre e nyim Nyasaye, Satan bende biro kodgi. Ei chiewo moro amora, oikore mar kelo jogo ma pok chunygi owalore kendo ma pok pachgi okwe. Kajogi oserwako weche moko mag adiera. kendo oseyudo ntigawo kanyakla gi joma oyie, otiyo ka okadho kuomgi mondo otim ng’emok mar puonj moko mawuondo jama yom yom. Onge ng’ama osetem ma oyudi ni en ja Kristo mar adier nikech oyudore e dier nyithind Nyasaye, kata rnana ei od lemo, kata e aluora mar mesa mar Ruoth. Satan osiko bedo kanvo e dier chokruoge malich ka okawo kit jogo ma onyalo tiyogo kaka jochung’ mage.LM 364.1

    Ruodh mudho keto ne ji achiel mar okang’ ma jo Nyasaye ogoyo ei wuodhgi madhi e dala rnanie polo. Ei sigana duto mar kanisa, onge lokruok ma oseting’ ka idhi godo nyime maok orornie gi gik ma oriwore e yo maonge tugo. Kamano e kaka ne obedo e ndalo mag Paulo. Kamoro amora mane jaote ochungoe kanisa, ne nitiere jomoko mane wacho ni orwako yie, to mane kelo miriambo moko, ma tong’ dine rwaki, to dine oumo hera mar adiera ma ogolo oko. Luther bende ne oneno ntasira mar buok kod chuny lit mane wuok kuom jowich wach mane tuo ni Nyasaye ne oswewuoyo ntoriere kokadho kuomgi, ma kuom mano ne oketo pachgi kod weche mane gigolo moyombo neno mag ndiko. Ji mathoth mane ni kod rem kuom yie kod rang’iny, to mane ni kod paro moro ni gimoro, ma bende ne ohero mar winjo, kendo wacho wach moro manyien ne owuondi kod wuondruok mar jopuonj manyien-gi eki, kendo ne giriwore gi jochung’ mag Satan ei tichgi mar yiecho-gima ne Nyasaye osechoro Luther mondo oger. Kendo jo-Wesleys kod joma moko mane ogwedho piny gi mbi margi kod yie margi, ne oromo e okang’ ka okang’ gi rieko mag Satan kuom dhiro joma ne ni kod miyumo mokadho kare mane onge kod paro mokwe, kod mago mane onge walruok kadonjo ei wich wach man-gi rang’iny duto.LM 364.2

    Wiliam Miller ne ok okecho mbi go eko mane miyo ji donjo ei wich wach. Ne owacho kanyakla gi Luther ni, Roho duto Onego otem gi wach Nyasaye. Miller ne owacho niya: “Jachien ni kod teko maduong’ e wi chunje mag jomoko e ndalowani. To ere kaka wanang’e Roho ma gin godo? Biblos duoko niya: “Olembgi ema unu ng’egi godo.’... Nitiere Roho mathoth ma osewuok mi odonjo ei piny; kendo ochikwa mondo watem Rohogi eki. Roho ma ok mi wadagi ka paro marwa ler kendo ka wan joma kare, bende mohero Nyasaye e piny ma kawuononi, ok en Roho mar Kristo. Ang’eyo kendo ang’eyo mathoth ni Satan ni kod gik mathoth ma otimo ei wuodhe makochgi eki.... Ji mathoth kuomwa ma wuondore. ne osewalore chutho ne luwo mana puonj mag dhano, kendo chalo ka girna gionge kod ng’eyo kuom adiera mana kaka jogo ma ok tim wuondruok ma kamago.” Bliss pg.236.237. Chuny mar miriambo biro telonwa ka golowa oko kuom adiera; to Roho mar Nyasaye biro telonwa ka aterowa kuom adicra. To donge uwacho ni ng'ato nyalo kier to ow'acho ni en gi adiera. Kare en ang’o? w'aduoko niya: “Roho kod wach winjore, ka ng'ato ng'ado ne en owuon bura ka okadho kuom wach Nyasaye. kendo oyudo winjruok ma kende kokadho kuom weche duto, to kare nyaka oyie ni en kod adiera; to ka oyudo ka Roho machike ok winjre gi chenro duto mar chik kata bug Nyasaye. to kara weye owuothi ka en gi ritruok. mita dipo komoko e obadho mar jachien.” The Advent Herald and signs of the times reporter. Vol.8, No.23 (Jan. 15.1845) Asebedo ka ayudo ranyisi mathoth mag chiwruok ma iye ma wuok kuom wang’ man kod kech, lemb mang’ich, kod wach ma othung’, moloyo ka wuok kuom koko duto man e piny jo Kristo. Bliss pg. 282. LM 365.1

    E ndalo mag lokruok jowasike ne oketo richo duto mad wich wach e wi .jogogo mane tiyo matek koketo chunygi mondo oked kode. Yo machalo kamano bende ne olu gi jogo man e piem gi wuoth mar Adwen. Ka gichiwo negi eyo mobam, kendo hodonegi wach kuom kadho tong’ margi kod wich wach margi. mani ne ok oromogi, kendo ne gilando ripode magala gala mane ok dial gi adiera kata matin. Jogi eki ne nikod gut kod sign. Yalo kuom chung’ mar Kristo e dhoot ne oketho kwe margi. Xe giluor ni kamoro ne onyalo bedo adier to ne gigeno ni ne-ok en kamano. kendo ma ema ne obedo maling’ ling’ mar lweny mane igoyo gi jo Adwen kod yie margi.LM 366.1

    Adieta ni joma wigi wach wach manok ne otiyo mi obedo e rang’inv mar jo Adwen ok en gima oromo madimi wachi ni wuoth ne ok en mar Nyasaye mana kaka bedo. margi kod mar jowuond ei kanisa e ndalo mag Paulo kod Luther ne ok oromo bedo gima ne nyalo miyo ing’ado ne tich margi bura. We mondo jo Nyasaye ochiew owuog e nindo mondo gichak ka giketo chunygi tich mar weyo richo kod lokniok. we mondo gimany ndiko mondo gipuonjre adiera kaka en kuom Yesu; we mondo gitim chiwruok duto ne Nyasaye, eka ranyisi ok norem ni Satan pod tiyo matek kendo neno. Ka otiyo gi wound duto ma nenore obiro nyiso teko mare, ka oluongo Malaike ditto mane osepodho man ei nyangeye mondo okonye.LM 366.2

    Ne ok en yalo mar biro Kristo mar ariyo emane okelo wich wach kod pogruok. Magi ne onenore ei opon mar higa 1844. kane jo Adwen ni e okang’ mar bedo gi kiawa kod buok kaluwore kod okang’ hie mane gintie. Yalo mar ote mar ja Malaika mokuongo kod mar “koko mar odiwuor” ne otiyo kuom thijo moriere wdch wach kod pogruok. Jogo mane obedo ei wuodhe malich miwuoro neni ei winjmok; chunjegi ne opong’ kod hera ng’ato kod ng’ato kendo gi hera mar Yes.u, mane gigeno neno mapiyo. Yie achiel geno achiel mogw'edhi. ne oting ogi malo moyombo chik kod mbi moro arnora mar dhano, kendo ne obedo kaka okumba mageng’o monj mag Satan.LM 366.3

    Kane wuon kisara oriwore, giduto ne ginur mi nindo oterogi. To odiwuor tir koko nowuok niya, neuru, wuon kisera biro; Wuoguru mondo uromne. Mathayo 25:5-7. E opon mar higa 1844 e dier kinde mane okuong paroe ni higni 2300 ne dhi rumoe, ediere kanyo kod oro mar higano, ma bang’e ne ofweny ni emane kindeno dhi chopoe, ote ne oyal mana gi dhok hie mar Bibios: “Neuru, Wuon kisera biro!”LM 366.4

    Gima ne omiyo wuodhno ochakore ne en fwenyo ni chik mane Artaxerxes ogolo mondo oduok Jerusalem kaka yande en chon, ma ne obedo chakruok mar ndalo 2300, ne ochako tich e opon mar higa mar 457 BC., to ok e chakruok mar higa, kaka ne okuong yiego. Chako kweno e opon mar 457, higni 2300 ne dhi rumo e opon mar higa mar 1844.LM 367.1

    Mbaka mane owuok kuom Muma machon bende ne osiemo opon kaka e ndalo ma wach mane ochung’n e gi “puodho Sang'luari” ne nyaka tinire. Ma ne oketi maler ahinya kan ne paro odok kuom kaka kido mane luwore gi biro mar Kristo ne ochopo kare.LM 367.2

    Nego nyarombo mar pasaka ne en tipo mar tho mar Kristo. Jaote Paulo wacho niya: “Pasaka marwa en Kristo mose timnwa godo misango.” Ijo Korintho5:7. Nyak mokuongo. mane ifwayo e nyim Ruoth e ndalo mag Pasaka. ne en ranyisi mar chier mar Kristo. Paulo ka wuovo kuom chier mar Ruoth kendo mar joge duto to wacho niya: “Kristo en nyak mokuongo; bang” mano jogo mag Kristo ehieng’ birone. IJo-Korintho 15:23. Mana kaka nyak mokuongo. mane ichoko ka pok keyo ochopo Kristo e nyak mokuongo mar keyono ma ok mm mar jorria oresi ma e chieng’ chier enochoki ma keti e dero mar Nyasaye.LM 367.3

    Kidogi eki ne ochopo kare ok mana ka luwore kod gima ne otimore kende, to kaluwore kod kinde mane gitimoree bende. Odiochieng’ mar 14 mar dwe jo Yahudi, chieng’ono kod dwe ma kuom higni 1500 nyarombo mar pasaka ne osebed kinegoe, Kristo kosechamo pasaka gi jopuonjrene. ne oketo enyasino ero mane biro bedo rapar mar tho mare, kaka nyarombo mar Nyasaye mane biro golo kethmok mar piny. Otieno nogo ema ne okawe gi lwet joricho mondo ogure kendo onege. Kendo mana kaka jal ma nyak mokuongo ne siemo, Ruodhwa ne ochier mi owuok kuom joma otho e odiochieng’ mar adek kaka “nyak mokuongo mar jok mane osenindo” kaka ranyisi mar jomakare duto mochier, ma “ringregi modhier” enoloki, bed machal kod ringre man gi duongV’ Wes. 20; jo Filipi 3:21.LM 367.4

    Kamano bende e kaka kido duto mane luwore kod birone mar ariyo. ne nyaka chop kare e kinde mane osiem kuom tich mar kido. Kaluwore kod chenro mar Musa, puodho Sang’tuary. kaka odiochieng’ mar puodhruok, ne bedo odiochieng’ mar dwe mar abiriyo mar jo Yahudi. (Tun jolawi 16:29-34) . Kane jadolo maduong’ ne osetimo dolo ne nyithind Israel duto kendo golo richogi oko mar Sang’tuari kamano, ne owuok oko kendo ogwedho ji. Kamano e kaka ji ne oyie, ni Kristo. Jadolowa maduong'. ne biro thinyore mondo opuodh piny ka oketho richo kod joricho. kendo gwedho joge mane rite, ka omiyogi ngima mochwere. Odiochieng’ mar apar mar dwe mar abiriyo, odiochieng’ maduong’ mar puodhruok, kinde mar puodho Sang’tuari, ma e higa mar 1844 ne obedoe odiochieng’ mar tarik piero ariyo gariyo mar dwe mar apar, ema ne okaw kaka chieng’ ma Ruoth biroe. Ma neni e winjruok kod gik moko duto ma lero tiend weche ma osechiw, ni higm 2300 ne dhi rumoe e opon kendo yo mane wachno ogik godo ne ong e ng’ama nyalo tamore.LM 368.1

    Ei ngero mar Mathayo 25, kinde mar nur kod nindo iluwo bang’gi gi biro mar wuon kisera. Mane oluwore gi mbaka ma koro eka oa cliiw, duto ka wuok e duond wach mokor, kendo ka wuok kuom kido. Ne gitweyo weche madongo kuom adiera mane ni kuomgi; kendo “koko mar odiwuor” ne olandi gi joma oyie gana mathoth.LM 368.2

    Mana kaka apaka, wuodhno ne oywere ewi piny. Ne oa e boma moro to odhi e maehiel, ne odhi e gwenge ka gwenge, kendo ne odhi nyaka ei gwenge. nyaka chop joge Nyasaye mane rito ne ochiewo chutho. Wich wach ne olal nono e nyim lendoni mana kaka ong’wengo e nyim chieng’ matuch. Joma oyie ne oneno kiawa kod buok margi ka ogol ma onge, kendo chir gi geno ne opong’o chunjegi. Tijno ne ni thuolo maonge kadho tong’ ma thoro nenore ga kama nitiere mor mar dhano, maonge mbi mar wach kod Roho mar Nyasaye ma chiko ji. Ne en kod kido machalo kod kindego eko mar bolruok kendo mag duogo ir Nyasaye ma edier jo Israel machon, ne timore bang’ ote mag siem mawuok kuom jotichne. Ne oting’o timbe mane oketo kuom tich Nyasaye e tienge duto. Ne onge mor magala gala, to mana nono chuny matut, hulo licho, kendo weyo piny. Ikruok mar romo gi Ruoth ema ne obedo pek mai chunje mane neno lit. Ne nitie lemo gi sinani kendo chiwruok chutho ne Nyasaye.LM 368.3

    Miller ka leio tiend tijno nowacho niya: “Onge yo moro ma dinyis mor maduong . mano, tiende ni, kaka ne odhire mondo obi otimre bang’e, kinde ma polo duto gi piny duto biro bedo mamor kanyakla, gi mor ma lep ok nyal wacho kod duong’ mopong’ thich. Koko onge: mano. bende, okan ne koko moa e polo. Jower oling’: girito mondo giriwre gi oganda Malaike, jower moa e polo. ... bende onge gwenyruok e weche : duto nigi chuny achiel kod paro achiel.'‘ - Bliss pg.270,271. LM 369.1

    Machielo mane obedo ei wuoth timo neno niya: “Ne ogolo kuonde duto nono chuny matut kod bolruok mar chuny e nyim Nyasaye mar polo malo. Ne okelo chakruok mar dar kuom hero gige pinyni, chang kuom lwenje kod sign, hulo richo, tur e nyim Nyasaye. kod bedo mokuyo nikech ketho mosetim, kwayo gi chuny motur mondo oweni richoni kendo orwaki. Ne okelo bolmok gi chuny mokulore nyaka e lowo, mane pok waneno nyaka nene. Kaka ne Nyasaye ochiko kokadho kuom Joel, kinde ma odiochienu’ maduong’ mar Nyasayene biro kayoe machiegni, ne okelo yiecho chuny to ok nanga. kendo duogo ir Nyasaye gi tweyo chiemo kod ywak gi dengo. Kaka ne Nyasaye owacho kokadho kuom Zakaria, Roho mar ng’uono kod chiwo kwayo ne oolore kuom nyithinde; ne girango jal mane gisechwoyo, ne nitiere ywak maduong’ ei piny,... Kendo jogo mane geno Ruoth ne ochango chunygi enyime.” -Bliss, In the Advent shield and Review, vol.l.pg.271 (January 1845).LM 369.2

    Kuom wuodhe duto madongo mag lemo chakre ndalo mag joote, onge ma osebedo thuolo moloyo ma onge yom yom mag dhano kod wuond mag Satan moloyo mano mane obedo e opon mar 1844. Kata mana sani, bang’ ka hitjni mang eny osekadho, duto mane onwore e wuodhno kendo ma osechung’ motegno e wi ndiri mar adiera pod winjo mbi maler mar tich mogwedhino, kendo bedo joneno ni ne en mar Nyasaye.LM 369.3

    Kane otim luong ni “Wuon kisera biro; Wuogum udhi uromne.” Joma ne rito “ne ochungo malo mi oloso techegi;” Ne ginono wach Nyasaye ka gin kod chuny moro ma pok ji ong'eyo nyaka nene. Malaike ne oor oa e polo mondo ochiew jogo mane chunygi osea kendo oikgi mar rwwako oteno. Tijno ne ok ochung’ ei rieko kod somo mar dhano, to kuom teko mar Nyasaye. Ne ok en ng'ama ni gi were ahinya, to ng’ama obolore kendo ochiwore moloyo, mane okuongo winjo kendo ochiwo luor ne luong. Jopur ne oweyo chambgi ka ochung’ e puothegi. funde mag nyambtirko ne oweyo gik mane gitiyogo, kendo ka gin kod pi wang’ mar mor, ne giwuok mondo gidhi gichiw siem. Jogo mane osetelo chien kacha ei wachno, etna ne obedo joma ne ogik mane oriwore gi wuodhni. Kanise duto ne oloro dhoutgi ne oteni, kendo oganda maduong’ mane onvakogo ne owuok kuomgi. Kuom gweth mar Nyasaye, lendoni eri ne oriwore gi ote mar ja Malaika mar ariyo kendo ne ochiwo teko ne tijno.LM 370.1

    Ote mane ochiw ni, “Ne, wuon kisera biro!” ne ok en mana wach ma igoyoe mbaka kata obedo ni weche ma wuok e ndiko ne ler kendo tieko weche. Teko moro ne odhi kode mane dhiro chuny. Ne onge kiawa moro, ne onge penjo. Kane Kristo donjo gi loch e dala mar Jerusalem ji mane ochokore ka wuok e bath piny duto mondo otim nyasi ne ochokore ewi got Zeituni. kendo kane giriwore gi oganda mane kowoYesu ne gimako muya mar sano mi ne gikonyo kuom kuodo koko ni: “En ng'a mogwedhi mabiro e nving Ruoth!” Mathayo 21:9. Eyo ma kamano, e kaka joma ok oyie mane ochokore e chokruok mar Jo Adwen, moko ka ni mana kod gombo mar ng’eyo, to moko to ne dwaro mana chiwo ajara -ne owinjo teko mamiyo weche ma donjo ne ji kaluwore kod oteno. “Ne uru wuon kisera biro!”LM 370.2

    E lak sechego ne nitie yie mane ntiyo duoko bedo kilemo - yie mane chiwo luor ne pok mar mich. Mana gweth mag koth e piny motwo. Roho mar ng’uono ne olor kuom jok mane dwaro koketo chunygi. Jogo mane geno chung’ wang’ gi wang’ gi jaresgi ne owinjo mong’ith mane lep ok nyal wacho. Roho maler ma yomo kendo loyo, ne olenyo chunjegi, e seche ma gweth mage ne ipimo momewo kendo ichiwo mogundho ne jo adiera, kendo moyie.LM 370.3

    Eyor ritruck ma onge tugo, jogo mane orwako ote ne ochopo e kinde mane gigenoe romo gi Ruodhgi. Okinyi kokinyi ne giwinjo ni ne en tichgi mok'uongo mondo giyud ranyisi mar bedo margi e winjruok gi Nvasaye. Chunjegi ne oriwore machiegni kendo ne gilemo mathoth ng’ato kod ng’ato. Ne githoro romo kanyakla e kuonde mopondo mondo giwuo gi Nyasaye, kendo duonde mag kwayo ne idho ka dhi e polo ka wuok e pewe kod acre. Singmok mar puoch mar Jawar, ne dwarorore negi mathoth moloyo chiembgi ma pile; kendo ka ne bor polo moro oimo pachgi. ne ok giywe nyaka chop yweye oko. E seche mane giwinjo neno mar ng’uono ma weyo neji richo. ne gigombo mondo gineye jal mane chunygi ohero.LM 371.1

    To ne gichako gichomo wichkuot kendo. Saa mane gigeno ne okadho. kendo jawargi ne ok obiro. Ka gin kod chir ma ok yukm, ne gise geno biro mare, kendo koro ne giwinjo kaka Maria ne otimo, kane obiro e liend Jawar. mi oyudo ka en nono, ka aye to owacho ka oywak niya: “Gigolo Ruodha. kendo akia kama giteree.”- Johana 20:13LM 371.2

    Buck kod luoro, ni oteno ne nyalo bedo adier, ne osetiyo kuom kinde moro kaka tageng kuom piny joma ok oyie. Bang’ kane kinde osekadho mani ne ok olala dichiel; mokuongo ne ok gi hedhore mar bedo gi loch e wi jok mane wigi okuot; to bedo ni ne onge ranyisi mag mirimb Nyasaye mane one, ne gichango ma giwuok kuom luoro kendo gidok e kego kod ajara margi. Kidieny maduong mane osewacho ni oyie kuom biro mar Ruoth mane okayo machiegni, ne oweyo yie margi. Moko mane osebedo jochir ahinya ne ohinyote matut ei chunygi kuom ng'ayi margi mi ne gigombo huyo mondo giwuogi e piny. Mana kaka Jona. ne ging’ur ne Nyasaye ma giviero tho kar yiero ngima. .logo mane oseketo yie margi kuom paro mag jomoko. to ok kuom wach Nyasaye, ne koro oikore kendo mar loko pachgi. Jo ng’ai ne oloyo joma yom yom kendo ngoche mi odok e rang'iny maggi. Kendo jogi duto ne oriwore kuom wacho ni ne onge luoro kata geno koro. Kinde ne osekadho, to Ruoth ne ok obiro. kendo piny ne nyalo siko kamano kuom higni gana mathoth.LM 371.3

    Joma oyie mane oketo chunygi adier ne oseweyo gik moko duto nikech Kristo kendo ne giriwore kode kuom bedo e nyim wang’e e yo ma pok ne gitimoe nyaka nene. Ne gin kod yie ni ne gisechiwo siem margi mo gik ne piny; kendo ka gigeno ni ne ibi nvakgi ei anyuola mar Japuonjgi maler, kod Malaike mag polo, ne gisepogore malach mi giwnok kuom jogo mane ok orwako ote. Ka gin kod gombo matut, ne gilemo niya: “Bi Ruoth Yesu, kendo bi piyo” To ne ok obiro. Kendo koro ehako kawo ting’ mapek mar ngima mar dwar kod achiedhnade kod bedo modhil e ajara kaachiel gi seyo mag piny ma jo ng’ai. ne en tern malich mar yie kod horuok.LM 372.1

    To eka wichkuodni eri ne ok duong’ ma dirom gi mano mane jopuonjre oneno e kindc mag biro Kristo mokuongo. Kane Yesu oidho kanyna ka donjo gi loch ei Jerusalem, jolupne ne oyie, ni ne ochiegni idho e wi kom duong’ mar Daudi mondo ores Israel kogolo e lwet joma ne sande. Ka gin kod geno man malo kod gombo mag mor, ne giriwore ng’ato kod ng’ato kuom chiwo luor ne Kingi margi. Ji mathoth ne opedho lepgi ma oko kaka mikeka e dier wang’ yore, kata ne opedho othidhe e nyime. Ka gin kod mor maduong’ ne giriwore e kowo duol niya: “Hosana ni wuod Daudi” Kane jo Farisayo chunygi ochandore mi igi owang’ nikech kokoni eri mar mor, ne gigotnbo mondo Yesu okwer Jopuonjrene to ne oduoko niya: “Ka jogi oling’ to kitegi biro kok.” Luka 19:40. Kor nyaka chop kare, jopuonjre ne ochopo chenro mag Nyasaye: to ne pod okuong’gi mondo giyud wichkuot makech. To ndalo manok kende ema ne odong’. to ne gidh bedo joneno mag tho malit mar Jawa, kendo kaka ipiele ei liel. Ne ok gifwenyo geno margi kaka ne gigombo, kendo geno margi ne otho gi Yesu. Mana nyaka chop Ruodhgi ne chier gi loch ka owuok ei liel eka ne ginyalo neno ni duto ne osewachi chon e duond wach mokor, kendo ni Kristo ne nyaka ne masira kendo ne nyaka ochier oa kuom joma otho. Tich joote 17:3. LM 372.2

    Higni mia abich motelo, Ruoth ne osehulo kokadho e dho janabi Zakaria niya: “A nyar Sayun, bedi mamor ahinya, go koko in nyar Jerusalem: Ne, Ruodhi biro iri: en kare, kendo en wuon warruok; en mamuol koidho nyathi kanyna, oidho mana nyathi kanyna. Zukaria 9:9. Tong’ dine jopuonjre fweny ni Kristo ne dhi e bura kendo e tho, dine ok gichopo komi kare.LM 372.3

    E yo machal kamano Miller kod lange ne ochopo kor kendo ne ochiwo ote ma wach mokor ne osewacho ni ne onego chiw ne piny, to ma dine ok gichiwo tong’ dine giwinj maler tiend wach mokor mane siemo wichkuot margini kendo mane chiwo ote machielo mane onego yal ne pinje duto ka pok Ruoth oduogo. Ote mar Malaika mokuongo kod mar ariyo ne ochiw e kinde mowinjore kendo ne otieko tich mane Nyasaye ochano mondo otieki ka okadho kuomgi.LM 373.1

    Piny ne osebedo karango, ka geno ni ka ndalo ne okadho ka Kristo ok obiro, chenro duto mag jo Adwen ne ibi we. To kata obedo ni ji mathoth e bwo tern mager ne oweyo yie margi. ne nitiere jomoko mane ochung’ motegno. Olembe mag wuodh jo Adwen, Roho mar bolruok kod mar nono chuny, mar kwedo piny kod timo lokruok mar ngima, mane oluwore gi tijno ne otimo neno ni ne en mar Nyasaye. Ne ok gihedhore mar tamore ni teko mar Roho maler ne obedo janeno kuom yalo biro mar Kristo mar ariyo, kendo ne ok ginyal fwenyo both moro amora. kuom kwano ndalo mag kor. Joma ne kedo kodgi mane ni kod nyalo moloyo, ne ok osedhi maber kuom loyo chenro margi mar loko weche mokor; Ne ok ginyal yie, maonge ranvisi moa ei Biblos, mondo gikwed okang mane gisechopoe. kokadho kuom nono tiend ndiko gi lamo kod keto chuny. Ka gin gi paro ma Roho mar Nyasaye oketo odoko maler kod chuny maliel gi tekone mangima; okang7 mane oseguro mino wach kod piemruok mag jopiny mane ji ong’eyo kod mag dinde gi jorieko mag piny kendo mane osechung’ motegno ka kedo gi teko moriw mag somo kod lony mar wach, gi seyo kod ajara mag joma oluor kod joma nono machalre.LM 373.2

    Adier, Gima ne igeno ne otore, to kata mano ne ok nyal yuko yie margi kuom wach Nyasaye. Kane Jona olendo e wang’ yore mag Nineve ni odong7 ndalo piero ang wen to Nyasaye ketho bomano ero, Nyasaye ne oyie gi bolruok mar jo Nineve, kendo ne ochoro ndalogi mar ng’uono; to ote mar Jona ne oorgi koa kuom Nyasaye, kendo Nineve ne otem kaluwore kod dwache. Jo Adwen ne oyie ni e yo machalo kamano, Nyasaye ne osetelonegi mondo gichiw siem mar bura. Ne giwacho niya: “Osetemo chunje mag ji duto mane owinje, kendo osechiwo hera mar biro mar Ruoth; kata oseluongo mana sigu. mane nenore e yo mang’eny kata matin, to rna Nyasaye to ong’eyo, kuom biro mare. Ose goro tol — mondo omi jogo ma biro nono chunjegi giwegi ong’e ni to en kon mane ma dine giyudoree. tong’ dine Ruoth bi e ndalone - kata dine giwacho ni: “Ma e Ruodhwa ma yande warito! Kendo obiro warowa”; kata dine giluongo lwendni kod gode mondo oruombre kuontgi mondo ogeng’gi ne wang’ jal mobedo ewi kom duong’, kendo ne mirimb Nyarombo. Nyasaye mana kaka wayie, osetemo joge. osetemo yie margi do oseng’eyogi. kendo neno ka be gibiro ng’uony, e ndalo mag tern, e kanyono ma onyalo neno ni ber mondo oketgie; kendo kata ka gibiro weyo pinyni ka giyiengore kuome ka gin kod ehir mar hera kuom wach Nyasaye. — The Advent Herald and signs of the times Reporter. Vol.8 No. 14 (Nov. 13.1844).LM 373.3

    Gima jok mane pod winjo ni Nyasaye ema ne osetelo negi ei okang’ margi mane gikaloe oyangi ei weche mag Miller niya: “Tong’ dine achak adag ngimana kendo, ka an kod ranyisigo mane abedogo e ndalono, ka an ja adiera e nyim Nyasaye gi dhano dine atimo mana kaka ne atimo.” “Ageno ni aseluoko lepa ka agolo remo mar chunje. Awinjo ka gima. bedo ni ne en e bwo tekona, aseketora thuolo ka wuok kuom luoro moro amora kuom buchgi mar tho. “Kata obedo ni aseyudo wichkuot diriyo”Ng’at Nyasaye ni ne ondiko, “to pok obola piny bende chunya pok otho Geno mara kuom biro mar Kristo pod otegno mana kaka ne en. Asemana timo gima, bang’ higni mar paro matut, ne awinjo ka ne en tichna makende mondo atim. Ka oseboth, to ase mana bedo kor ber, hera ma aherogo dhano wetena, kod ng’eyo gima onego atim ne Nyasaye.” “Girnoro achiel ema ang’eyo, onge gima aseyalo to mana gima to mana gima ne ayie kuome; kendo Nyasaye osebedo koda; tekone osebedo ka nysore ei tijno, kendo ber mathoth osetimore.” “Ji gana mathoth kuom nenruok mar dhano duto, oseketi mondo onon ndiko kokadho kuom yalo mar kindeno; kendo e yomo ero kokadho kuom yie kendo kiro rento mar Kristo, oseduokgi ir Nyasaye.” -Bliss.pg.256.255.277.280.281.LM 374.1

    “An pok adonjo ne buonjo mag jo sunga, bende pok ne iya owang’ kane wang piny ojony. Kata mana sani ok abi ng’iewo timgi maber, bende ok abi dhi mabor moyombo gima onego atim mondo atem muomruok margi. Ok anadwar ngimana e iwetgi, kata ng’uony. ageno. kuom witogo, ka Nyasaye kuom gwethne maber oehika kamano.” -J.White. Life of William Miller pg.315LM 375.1

    Nyasaye ne ok ojwang'o joge; Roho mare ne pod odak gi jogo mane ok ongokm ka kwedo ler mane giseyudo, kendo oweyo Wuoth mar Adwen. Ei barua mar jo Hibrania, nitie weche mag jip kod stem ne jok ma itemo, kendo marito mantiere chandruogni niya: “Emomiyo kik uwit chir maru mani gi pok maduong-. Kinda etna Onego ubedgo, mondo kusetimo gima Nyasaye dwaro, kendo unwang’ gima ne osesingo. Nikech pod odong’ mana kinde matin eka jal mabiro noblkendo ok nodeki. To ng’at makare nobed mangima kuom yie, to kodok chien, chunya ok nobed marnor kode. To ok wan kuom jogo madok chien kendo ial; to wan kuom jogo man kod yie ma giresogo chunygi Jo Hibrania 10:35-39.LM 375.2

    Bedo m wachni owachi ne kanisa e ndalo giko nyisore kuom weche ma siemo biro mar Kristo mokayo machiegni: “Nikech pod odong’ mana kinde matin kende, eka jal ma biro nobi, kendo ok nodeki.” Kendo nyisore ni nitie kit deko moro kendo ni Ruoth biro chalo ka gima oriwore. Tiegruok ma ochiw ka em en mano ma owinjore gi okang’ mar jo Adwen e ndaloni. Ji ma iwuoyogo ka eni ne nitie’ e masira mar wuoyo yie margi. Ne gisetimd dwach Nyasaye kuom luwo bang’ Roho mare maler kod wachne; to pod ne ok ginyal winjo tiend chenro mage e okang’ mane gisekadhoe, bende ne ok ginyal neno yo mane ni e nyimgi. Kendo ne gibedo e tern mar bedo gi kiawa ka be Nyasaye emane osebedo ka telonegi adier. Elak sechego ema weche kamagi tiyoe: “To ng at makare nobed mangima kuom yie.” Mana kaka lerLM 375.3

    maneny mar “koko mar odiwuor” ne orieny e wang’ yorgi, kendo ne gineno ka weche mokor ogony, kendo ranyisi mane ochopo kare mapiyo, mane nyisom biro mar Kristo ne okayo machiegni. ne gisewuotho, mana kagima ne ginene. To koro, ka gin kod wich kuot nimar geno margi ne otore, ne ginyalo mana chung’ kuom yie kuom Nyasaye, kod wachne kende. Piny ma jo ng’ai ne owacho niya: “Osewuondu. We uru yie maru. Kendo wachuru ni wuodh jo Adwen ne en mar Satan.” To wach Nyasaye hulo niya: “Ka ng’ato odok chien, chunya ok nobed mamor kode. Kwedo yie margi e sechegi, kendo kwedo teko mar Roho maler mane oseluwo bang’ oteno. ne dhi bedo dok chien e lela. Ne giyudo jip mar chuny motegno kokadho kuom weche mag Paulo niya: “Kik uwit chir mam man gi pok maduong’;” kinda ema onego ubedgo,” nikech pod odong’ mana kinde matin kende, eka Jal mabiro nobi. kendo ok nodeki.” Yo margi kende mar konyruok ne en mar miyo nengo ler mane giseyudo ka wuok kuom Nyasaye. ka gimako matek singruok mage, kendo medo dhiyo nyime gi manyo ndiko. kendo rito gi horuok ka girango mondo gimed yudo ler.LM 375.4

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents