Da bismo imali dobru krv moramo dobro da dišemo. Duboko udisanje čistog vazduha koji pluća puni kiseonikom, čisti krv. Ono joj daje svijetlu boju i šalje je u svaki dio tijela kao životodavnu struju. Dobro disanje umiruje živce, podstiče apetit, a varenje postaje mnogo bolje. To donosi okrepljujući san. PBŽ 203.4
Plućima treba dati što veću slobodu.Njihov kapacitet razvija se slobodnim radom; on se smanjuje ako su pluća pritisnuta i sputana. Zato je uticaj navike (273) pogurenog sjedenja vrlo štetan.Takva navika veoma je raširena, naročito u zanimanjima koja zahtijevaju sjedenje i pognutost za vrijeme rada. U tom položaju nemoguće je duboko disati. Površno disanje uskoro postaje navika i pluća gube svoju moć širenja. Čvrsto utezanje izaziva slično dejstvo.Donji dio grudnog koša nema dovoljno prostora; trbušni mišići koji treba da pomažu disanje, ne kreću se slobodno, pa su pluća sputana u svom radu. PBŽ 204.1
Tako dolazi do nedovoljnog snabdijevanja kiseonikom. Velike količine otrovnih materija koje izdisanjem treba odstraniti iz pluća, zadržavaju se, i krv postaje nečista. Bolest zahvata ne samo pluća, već želudac, jetru i mozak. Koža postaje blijeda, probava usporena, srce slabi; mozak je pomućen, misli zbrkane, turobnost je zavladala duhom;cijelo tijelo pritisnuto je depresijom i tromošću i veoma podložno bolestima. PBŽ 204.2
(274) Pluća neprekidno izbacuju nečistoću i zato je potrebno da stalno budu snabdjevena svježim vazduhom. Nečist vazduh ne pruža potreban kiseonik i krv stiže u mozak i druge organe bez potrebne snage. Zato je potrebno temeljito provjetravanje. Život u zatvorenim,rđavo provjetravanim prostorijama, u kojima je vazduh ustajao i istrošen, slabi cijelo tijelo. Ono postaje naročito osjetljivo na uticaj hladnoće i zato neznatno izlaganje hladnoći donosi bolest.Ono što mnoge žene čini blijedim i slabim je strogo usmjeravanje na život u zatvorenom prostoru. One stalno udišu isti vazduh, koji je postao pun otrovnih tvari izbačenih kroz pluća i pore, pa se tako nečistoća opet vraća u krv. PBŽ 204.3