Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    Sura Mar 12— Sangtuari Kata Hekalu

    jogo ma Jo-Protestant mane okelo chiewo maduong’ ne owuok mondo owuo ka siemo both mathoth mar pinyruodh Rumi. To bende ne othoro wuoyo kuom weche moko, mane osejwang', to ne yudore e Ndiko Maler. Kane ochopo e higini mag tieng’ mar Apar gi ochiko (19th Century), biro mar Yesu mar ariyo koro ne nenore ayanga e kind Jopuonjre mag Biblos mawuok e dinde mopogore opogore ma oa e pinje mathoth. Oganda mathoth ne geno ni biro mar Yesu ne dhi timore mana e kor higini mag tieng’ mar apar gi ochiko. Chiewo machalo kama ne obedo motegno e piny mar Amerika, kanyono ma jomane lando wachni motegno ne omi nying ni gin “Jo-Advintist.” Kapuonj margi ne oyiengore e kor mane nitie e Kitabu mar Daniel 8:4 mawuoyo kuom puodho Hekalu, to gin bende ne gigeno ni Yesu ne dhi biro mondo opuodh piny e higa mar 1844. En ang'o mane omiyo gimachalo kama ne ok otimore? Oganda mamoko mathoth kuomgi ne onono Biblos matut mondo owinj adimba tiend wachni.SG 125.1

    Hekalu Mar Piny Kod Mano mar Polo —Kaluwore kod nonro mar Josom Biblos-gi kane gitimo nonro matut, to ne gifwenyo ni Hekalu mane Musa ogero kuom Chik Nyasaye kaluwore kod kaka ne onyise e Got Sinai mondonobed “ranyisi minyisogo ndalo ma kawuono,” kendo ni, “Ne owinjore mondo gigo man gi kit gik me polo opwodhi gi misengini ma kamago, to gik me polo wuon opwodhgi kod mich gi misengini mabeyo moloyo mago.” Ne giyango ka gisomo ni hema maler mane ong'adi ariyogo, “ne gin ranyisi mag gik mantie e polo; Kama Kristo, ma en Jadolo marwa Maduong', kanyo owuon ema obetie kotiyo e Ka Maler madier, ma en hema ma Nyasaye ema noguro, to ok dhano”; kendo ni, Nimar Kristo ne ok odonjo Ka Maler molos gi lwedo, ma en mana kido mar Ka Maler madier, to nodonjo e polo owuon, mondo koro onere e nyim Nyasaye nikech wan”-(Jo Hibrania 9:9; 8:2; 9:23, 24).SG 125.2

    Hekalu mantie e polo, kama Yesu timoe dolo ka okawo karwa, en e Hekalu mar adier, ma kit nenruokne Musa ne ogero machalo godo. Mana kaka Hekalu mane nitie e pinyka ne olos hema mong'ad iye ariyo, kata udi molosi ariyo, ma noting'o Ka Maler kod Ka Maler Moloyo, e kaka Hekalu mane nitie e polo bende ne olosi gi Hema mong'ad iye ariyo ka oting'o kuonde Maler ariyo. Kendo Sanduku mar Muma mane oting'o Chike Apar mag Nyasaye, gi kendo mar misango miwang'oe ubani, kaachiel kod gik moko duto mane nyalo yudore e Hekalu mantie e pinyka, ne nikod ranyisi machalore kod mago mane nitie e Hekalu mantie e polo bende. Jaote Johana kane nitie e fweny maler ne oyiene mondoodonj e polo, kendo kanyo e kama raten taya ne nitie, gi mesa man gi Makati moket e nyim Nyasaye, kod kendo mar misango miwang'oe ubani, kendo owacho ni, “Eka Hekalu mar Nyasaye noyaw e polo, kendo Sanduku mar Muma mare nonenore e i Hekalu”-(Fweny 4:5; 8:3; 11:19).SG 126.1

    Jogo mane dwaro ahinya mondo ong'e adiera ne obedo gi ratiro maonge kiawa ni Hekalu nitie e polo. Musa ne ogero Hekalu mantie e pinyka kaluwore kendo kachalo kod mano mane nitie e polo mana kaka ne onyise. Jaote Paulo wacho ka siro matek ni ranyisino ne en mar Hekalu mar polo adier-(Jo-Hibrania 8:2, 5). Johana bende nowacho ni ne onene owuon e polo.SG 126.2

    E kinde mar giko mar ndalo 2,300, mane en 1844, onge Hekalu moro amora mane osebedo e piny bang’ higini mathoth. Kuom mano, Hekalu mane nitie e polo ema nyaka bed ni ne iwuoyo kuome ka Biblos wacho ni, “Nyaka ndalo gana ariyo, gi mia adek, ndalo mag odhiambo kendo mag okinyi, eka sang'tuari nobedi mopuodh”-(Daniel 8:14). To koro ere kaka Hekalu mantie e polo dine bedni dwarore mondo opuodhi? Kane oganda odok e nono Ndiko Maler, jopuonjre mag weche mokor ne oyango ni puodhruok mane iwuoyoe ni ne ok en mar puodho gik mineno mochido, to ne obiro timore kod remo, emomiyo nyaka nobed mana puodhruok mar richo. Jaote mar Nyasaye wacho maler ni, “Ne owinjore mondo gigo man gi kit gik me polo opuodh gi misengini ma kamago, (remb chiaye) to gik me polo owuon opuodhgi koro gi misengini mabeyo moloyo mago(mana remo maler mar Kristo)-(Jo-Hibrania 9:23).SG 127.1

    Mondo ne gibed kod ng'eyo matut momedore kuom wach mar puodhruok mane weche mokor siemo, ne dwarore mondo ging'e malong'o kaka weche dolo mag Hekalu mantie e polo timore. Ne gibiro mana puonjore wachni kaluwore kod ng'eyo margi kuom gik mane timore e Hekalu mane nitie e pinyka, nikech Jaote Paulo ne owachoni,“Tich mane jodologo tiyo e Hekaluno en kido gi tipo mar tich me polo, mana kaka tich Musa obet”(Jo-Hibrania 8:5).SG 127.2

    Puodho Hekalu —E ndalo machien kanyo, kane richo kod ketho mag oganda ne ichwalo, kaka ranyisi, ka itero e Hekalu mar piny kokalo kuom remb misango mar richo, e kaka richowa bende,ka kuom adier, itero e Hekalu mar polo kuom remb Yesu Kristo. Kendo mana kaka ranyisi mar puodho Hekalu mar piny ne ochopo ka igolo richo mane ochide, e kaka puodhruok adimba mar Hekalu mar polo bende ne koro itimo mar golo richo, kendo 127 tiekogi duto kaka ne ondikgi kanyo. Gi machalo kamano ne dwarore mondo onon ahinya Kitepe mane ondikie mag polo mondo oyangi adimba ni en ng'a, ma kokalo kuom weyo kendo hulo richo ka oyie kuom Kristo to koro owinjore mar neno ber mar misango mare. Puodhruok mar Hekalu kare oting'o bende tich mar Ng'ado Bura ma inonoe kaka ngimawa chalo. Tich machalo kamano nyaka timre mana kapok Kristo oduogo mondo ores joge, nikech ka obiro, to pok mare nitie e lwete mondo opog ni ng'ato ka ng'ato moromo gi tichne-(Fweny 22:12).SG 127.3

    Emomiyo jogo duto mane osebedo ka luwo ler mar weche mokor adimba ne oyango ni, kare biro mar Yesu e piny e giko mar ndalo 2,300 mane orumo e higa mar 1844, ema Kristo ne odonjoe Ka Maler Moloyo e Hekalu mar polo, mana e nyim Nyasaye, mondo otim tich mar dolo e okang’ mogik mar puodhruok, ka oikore ne birone mar ariyo.SG 128.1

    Ote Makende —Kane Yesu odonjo e hema mar Ka Maler Moloyo mar polo mondo otim tich dolo mogik mar warruok, ne ochiko jo-otene ka omiyogi ote mogik mar ng'wono mondo gichiw ne piny.Mani e ote mar siem ma ochiw e duomd Jo-malaika adek mar Fweny 14. Janabi Johana neno kaka ni mana machiegni bang’ ka osetim wach oteno, to ne oneno Wuod Nyasaye kabiro kod duong'ne maler mondo oka cham mochiek mar piny, ma gin ogandane.SG 128.2

    Ote malich mopong’ kod luoro mathoth ma pok ne olandi ne jomangima a chwech piny en mano mantie e ote mar Ja-malaika mar adek-(Fweny 14:9-12). Nyaka obed ni en richo malich ema iwuoyo kuome ka, richo maluongo mirimb Nyasaye makech ma ok oruw gi ng'wonone. Oganda ok owinjore obed e mudho kaluwore kod wachni makende kendo man-gi nengo. Siem kaluwore kod richo machalo kamano owinjore onyis piny kapok Nyasaye ong'ado buche ka okelo mirimbe, mondo ji duto ka nyalore to ong'e gima omiyo mirima machalo kamano nobedi kendo mondo giyud thuolo mar tony.SG 128.3

    Kaluwore kod gund tulo ariyo mawuok e puonjni, migepe ariyo moyangore wuok ka tuomore ka. E kweth maroganda achiel mokuongo wuok maler ni, “ng'ato ka ng'ato ma olamo ondiek gi gimaket kode, kendo oyudo kido e lela wang'e, kata e lwete”-en owuon bende enokel mirimb Nyasaye malich kuome owuon kaluwore kod kaka ja-malaika mar adek lando. To oganda machielo, mopogore kod mokuongo nopogore kaka piny nenoGin to ne “gimako Chik Nyasaye gi Yie mar Yesu”-(Fweny 14:9,12).SG 129.1

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents