Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    TE FAARUERAA la’na IHO

    “Ua tia roa, e teie nei tavini maitai e te haavare ore; o oe i haapao maitai i tena na tao', a iti haihai, e faatiaau atu vau ia oe i nia iho i te mea rahi: e haere ce i roto i te oro‘a oaoaraa a to fatu.” Mataio 25 : 21.HL 39.1

    U A FAFAU mai te Atua e: “E imi mai outou ia’u e itehia vau e outou ia imi mai outou ia’u ma te aau atoa.” Iere. 29:13.Ia faahoi-faahou-hia mai te hoho‘a o te Atua i roto ia tatou nei, tei te huru râ o to tatou horoa roa raa i to tatou aau No’na. Teie te huru o ta te Varua Maitai faaiteraa i to tatou huru: “Ua pohe outou ma ta outou mau hara atoa,” “ua ma‘ihia te upoo atoa ra,” “e te aau atoa ra tei ati i te pohe,” “aita roa e vahi ma‘i ore.” Ua mau tatou i roto i te mau marei a Satani, e ua auraro i to’na “hinaaro.” Ephesia 2:1. Ua opua te Atua i te faaora e te faatiamâ ia tatou. Ia taui-roa-hia râ to tatou natura e tia ‘i, ia horoa roa tatou ia tatou iho No’na.HL 39.2

    Te tama‘iraa ia oe iho ra, o te a', oraa rahi roa a‘e ïa o tei ore â I tupu a’enei. Eita te faarueraa ia oe iho e te auraro taatoaraa I te hinaaro o te Atua e roaa noa na roto i te tama', i ore, e mea faufaa tera auraro no tatou, no te tauiraa e no te haamo', araa ia tatou.HL 39.3

    E ere te basileia o te Atua i te hoê auraro-matapo-raa atu Ia’na mai ta Satani e hinaaro nei i te haapii, aore râ te hoê mana faahepo o te Atua. Te ani mai nei râ te Atua i to tatou paari e to tatou aau: “E tena na, e faatiatia na tatou i te parau!” Isaia 1:18, o te piiraa ïa a tei hamani i te mau taata atoa ra. Eita Oia e faahepo i te hinaaro o te taata atoa ta’na i hamani. Eita Oia e farii ï te haamaitai o tei ore i na rotohia i te aau tae mau, o tei ore hoi i ho atu Ia’na ra na rcto i te paari mau e te aau tia. Te faaore nei te auraro faahepo i te tereraa o te mana‘o paari e te morale, te tuu nei i te taata i raro i te tiaraa o te taata ma‘ua i te feruri, e te ohipa. E ere te reira i te opuaraa a tei Hamani ra. Te opua nei Oia ia roaa i te taata nei, tei riro ei korona no To’na mana hamani, te tahi faito teitei o te paari. Ua tuu Oia i te ao maitai i mua ia tatou e te hinaaro nei Oia ia tae tatou i reira na roto i Ta', na tauturu. Ma te opua i te faatupu i To', na hinaaro i roto ia tatou. te ani mai nei Oia ia tatou ïa horoa ia tatou No’na. Tei ia tatou ïa te faatia ia faatiamâhia tatou i te tîtîraa o te hara, e ia faariro hoi ia tatou ei mau taata 1 roto i te tiamâ hanahana o te mau tamarii a te Atua.HL 39.4

    A horoa ai tatou ia tatou iho no te Atua, ia faarue ïa tatou i te mau mea atoa te taaatea ê atu ia tatou Ia’na ra e tia ‘i. I parau ai te Faaora e: “Oia atoa hoi outou o tei ore i faarue i te mau mea atoa na’na ra, e ore atoa oia e riro ei pïpï na’u.” Luka 14 : 33. Ua riro o Mamona ei ïdolo no te taata e rave rahi. Te hinaaro moni, te hinaaro ia onahia, o te mau fifi auri piru ïa tei taamu ia ratou i nia iho ïa Satani. Te haamori nei te vetahi i te hanahana e te mau haamaitai o teie ao. Te hamani atoa nei vetahi i te idolo no ratou na roto i te oraraa i te oraraa fana‘o, ma te mana', ona', o ore. Ia ofati ê hia râ tera mau fifi auri e tia ‘i. Eita e tia ia tatou ia riro no te Fatu te tahi vahi, e no teie ao te tahi vahi. E ta marii tatou na te Atua i te taime ana‘e e horoa roa ai tatou ia tatou ma te tapea ore mai te hoê noa a‘e vahi. E mau taata teie e rave nei i te toro', a tavini i te Atua, e tei tiaturi noa i nia i to ratou puai no te auraro i te ture a te Atua, no te faaafaro hoi ia’na i to’na mau hape. e no te titau hoi i te ora. Aita râ to ratou aau i putapu i te aroha o te Faaora, te faaitoito nei râ ratou i te pee i te mau huru e au i te oraraa kerisetiano mai te hoê tumu ïa e tae ai ratou i nia i te ra‘i. Eita te reira huru haapaoraa e faufaa-noa-hia a‘e. Ia parahi ana‘e lesu Mesia i roto i te aau, e i roahia te reira aau i te here no’na e te oaoa i te atiraa atu Ia’na, e na te reira e faatapii i te aau i nia Ia’na. Ia hi‘o tutonu atu i te Faaora e moehia oe iho. E riro e o to’na aroha te tumu no te mau ohipa atoa e ravehia. Eita te feia atoa i putapû i te aroha o te Atua e ani ia’na iho e. eaha ta’u ohipa iti a‘e e rave No’na e ore ai Oia e faarue ia’u. Eita ratou e faatano tia i te oraraa kerisetiano i te faito i raro roa a‘e, e faaitoito râ ratou i te faaafaro maitairaa ia ratou i nia mau i te hinaaro o to ratou Faaora. E faarue ratou i te mau mea atoa, e ite ratou i roto i te imiraa i te mau mea mure ore i te hoê maitai e te puai tei au maitai i te faufaa o te ohipa e imihia ra e ratou. Te hoê oraraa kerisetiano aita taua archa hohonu nei ra, e aparaparauraa fatafata noa ïa, e te peu faufaa ore, e te teimaha.HL 40.1

    Ua ite anei oe i roto ia oe e hopoi’a rahi te horoa i to oe taatoa no ce Fatu? A feruri na oe: “Eaha ta Iesu i rave no’u?” Ua horoa mai te Tamaiti a te Atua i te mau mea atoa no te faaora ia tatou: to’na ora; to’na here, e to’na mau pohe. E tia anei ïa ia tatou te tumu no tera aroha, ia faaau atu i te hoo o to tatou mau aau ? Te farii nei hoi tatou i te mau taime tataitahi o to tatou oraraa i te mau maitai o to’na aroha, no reira i ore i tia ai ia tatou ia feruri i te hohonuraa o to tatou ite ore, e te ati hoi i umehia mai ai tatou. E tia anei ia tatou ia fariu tia to tatou mata i nia la’na o tei patitihia no ta tatou mau hara ma te vahavaha i tera aroha rahi e tera tusia rahi! E tia anei ia hi‘o i tera haehaa rahi o te Fatu e te hanahana ma te amuamu i te mau aroraa, e te mau faaereraa tei anihia mai e tae ai i te ora mure ore ra ?HL 40.2

    E rave rahi te mau aau teoteo e ani nei i tera aniraa : “Eaha te faufaa ia tatarahapa, eaha te faufaa ia faahaehaa hou a papu ai e ua farii te Atua ia’u?” Te ani papu atu nei au ia oe e a fariu na i to mata i ma ia lesu Mesia. Aita ta’na e hara. Tei hau roa atu, e Arii Oia no te ra‘i; no to’na aroha i te taata nei ï riro ai Oia ei taata hara ei ono ia tatou. “E ua amui-atoa-hia oia e te feia rave hara! E ua hopoi oia i te hara a te taata atoa e rave rahi, e na', na hoi i tia i te feia rave hara ra.” Isaia 53:12HL 41.1

    E teie nei, teihea ia to tatou faaereraa ia tatou ia horoa noa’tu tatou ia tatou taatoa? Maori râ te hoê aau tei viivii i te hara. te au ia tamâhia i to’na toto, e te au ia faaorahia na roto i to’na aroha faito ore! . . . E te parau nei ïa tatou e, e mea fifi ia faarue i te mau mea atoa! E tupu to’u haamâ ia faaroo i te reira parau, e te peapea hoi ia papai i te reira.HL 41.2

    Aita te Atua e ani mai nei ia tatou ia faaere noa a‘e i te hoê mea tei riro ei maitai e te faufaa no tatou. I roto i te mau mea atoa Ta’na i hamani e mau mea maitai ana‘e no ta’na mau tamarii. E te faaherehere nei Oia i te mau maitai hau ê roa ‘tu i teie mau maitai ta ratou e imi nei. Aue ïa ahiri te feia atoa tei ore â i maiti ia Iesu ei ora no ratou i ite i te auraa mau! Te faatupu nei te taata tei patoi i te ture a te Atua i te pohe rahi mau no to’na varua. Aita e oaoaraa mau e roaa nei i nia i te e‘a tei opanihia e Ana o tei imi i te mau ravea atoa e maitai ai tatcu, te haere nei râ te e', a o te hara i roto i te ino e te pohe.HL 41.3

    E hape ino roa to tera mana', o e, te mauruuru nei te Atua i te mau pohe o ta’na mau tamarii. Te imi nei to te ra‘i atoa ia maitai te taata nei. Eita to tatou Metua i te ao ra e opani i te mau mea atoa ia oaoa no te hoê noa a‘e o te mau mea ta’na i hamani. Te titau mau nei te mau ture mo‘a ia tatou ia maue ê atu i te mau mea tei riro ei pohe e ei peapea, e tei riro hoi ei opani i te oaoa ia tatou eiaha atoa hoi tatou ia tae i nia i te ra‘i. E farii te Faaora o te ao nei i te taata 1 roto 1 to’na iho huru mau, ma to’na atoa ere ma to’na atoa hape, e to’na atoa hoi mau paruparu taatoa. To’na hinaaro ra, e ere ïa o te tamâ-noa-raa ia ratou i ta ratou hara, ma te horoaraa mai i te ora na roto i To’na tpto, te hinaaro atoa nei râ Oia i te tauturu mai i te mau huaai o te feia atoa tei farii i to’na zugo e tei amo hoi i ta’na hopoi‘a. E horoa mai oia i te faaearaa e te hau no ratou, e aratai Oia ia ratou i te hoê ao maitai a‘e.HL 41.4

    E rave rahi teie e na ô nei e: “E nahea ïa vau no te horoa ia’u iho i te Atua?” Te hinaaro nei oe i te horoa ia oe iho No’na, e paruparu râ to oe i te pae varua, tïti hoi no te feaapiti, tei raro a‘e atoa hoi i te mana o te mau peu o to oe oraraa hara. E au ta oe mau parau fafau e ta oe mau opuaraa i te puaverevere. Eita ta oe e nehenehe e haavï i to oe mau mana', o, e te mau mana‘o êê hoi e tupu noa ra e tae noa ‘tu hoi 1 to oe mau hinaaro. Haamana‘o atura oe 1 ta oe mau fafau tei ore i tia ia oe i te haapao e to oe hoi mau tiaraa ta oe i taiva, riro atura te reira ei haaparuparu i to oe tiaturi ia oe iho e no reira tupu atura to oe mana‘o e eita te Atua e nehenehe e farii ia oe. Eiaha râ oe e faarirO i te reira ei faaore i to oe tiatunraa. Te mea e au ia oe ra o te ite ïa i te mana mau o te hinaaro. Te matini o te tino taata nei ra, o te mana ïa no te opuaraa. e no te maiti, no roto mai i te hinaaro te mau mea atoa e ravehia nei Ua horoa mai te Atua i te mana no tatou ia maiti i ta tatou e hinaaro: no reira tei ia tatou te otiraa. Eita ta oe ïho e nehenehe e taui i to oe aau ; eita ta oe iho e nehenehe e here i te Atua; e nehenehe râ ta oe e farii i te tavini Ia’na. E nehenehe ta oe e horoa i to oe hinaaro, e i reira ra, e faatupu Oia i roto ia oe i te hinaaro i te rave ia au i to’na iho hinaaro. Mea na reira to oe taatoaraa i te tuuraahia i raro a‘e i te faatereraa a te mana o te Varua o te Mesia, e arataihia to oe hinaaro taatoa i nia ïho Ia’na, e tahoê-atoa hia to oe mau mana‘o i To’na.HL 42.1

    E mea maitai te opua i te maitai e te oraraa mo‘a ; mai te mea râ e no te opua e tirara atu ai, aita ïa ta oe e faufaa e roaa mai. E rave rahi te pohe i te mea ua mana‘o noa ratou i te riro ei kerisetiano, e ua opua noa i te na reira. O te feia te reira tei ore i tae‘a i te horoa roa i to ratou hinaaro i te Atua, o tei ore i opua papu ia riro mau ei kerisetiano.HL 42.2

    E nehenehe e tupu te hoê tauiraa rahi i roto i te oraraa ia faaohipa afarohia te hinaaro. Ia tuu oe i to oe hinaaro no te auraro ia Iesu Mesia, te tahoê ra oe i te hoê puai hau ê i te mau mea rarahi atoa e vai nei. E horoahia mai te mana no Nia mai ia oe, ia ore oe ia aueue, ia na reira oe ma te horoa tamau ia oe i roto i te rima o te Atua, e arataihia oe i roto i te oraraa apï, oia hoi te oraraa i roto i te faaroo.HL 42.3

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents