Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    TE OHIPARAA E TE ORA

    .... “Ua tono mai oia ia’u ei faaite i te parau oaoa i te aau mârû ra : ei faaora hoi i te feia aau oto ; ei faaite i te ora i te tîtî: e ia matara roa te feia i tapeahia ra.” Isaia 61 : 1.HL 67.1

    OTE Atua te tumu no te ora, e no te maramarama hoi, e no te oaoa o te ao atoa. Mai te hihi maramarama i roaa mai no roto mai i te mahana e turama nei, e mai te pape tahe i puroro mai no roto mai i te tumu o te pape ora, te tahe atoa mai nei te mau maitai no ô mai la’na ra i nia i te mau mea atoa I hamanihia ra. I te mau vahi atoa e faaitoito ai te ora a te Atua i te aau o te taata nei, e parare atoa te reira na rapae na roto i te ohipa no te aroha e no te hamani maitai e ravehia ta.HL 67.2

    E mea mauruuru na to tatou Fatu i te rave i te ohipa no te faatiaraa mai e no te faaora hoi i te taata topa nei. Ei ravea e roaa ‘i te reira vahi, aita oia i haapao i to’na iho ora, ua pohe Oia i te pohe satauro, ua faainohia Oia. Oia atoa te mau melahi, te ohipa noa nei ratou no te tautururaa ia vetahi ê. O to ratou ïa oaoaraa. Ta te mau aau miimii e faariro nei ei ohipa hopea roa oia hoi, te faatiaraa mai i te feia ati, e te feia haehaa, na roto i te huru o te aau e te toto, o ta te mau melahi tiamâ mau te reira ohipa e rave nei. Ua î to te ra‘i i te aau faaere ia’na iho e te aroha tei iteahia i roto ia Iesu Mesia; o te reira te tumu no te oaoa faito ore i vai i reira. O te reira atoa te aau te roaa i te mau pïpï o Iesu, o ta ratou ïa ohipa.HL 67.3

    Ia ô ana‘e te aroha o te Faaora i roto i te hoê aau, e riro te reira mai te mono‘i hau‘a no‘ano', a, eita e vai moe noa. E ohipa to’na mana mo‘a i nia i te feia atoa e haaati mai ia’na. Ua riro te Varua o te Mesia i roto i te aau mai te hoê puna pape tei purorc i te fenua medebara ; e faahaumâru oia i te feia atoa i haafatata atu i te reira, e faatupu hoi te reira i te hinaaro u‘ana I roto i te feia i fatata i te pohe no te haamâha ia ratou i te tumu o te pape ora.HL 67.4

    E iteahia to tatou hinaaro ia Iesu na roto i to tatou raveraa i te ohipa mai Ia’na te huru, i te tautururaa e te faaoraraa hoi i te taata nei. E aratai Oia ia tatou i roto i te aroha, te here, e te au hoi i te mau mea atoa i hamanihia e to tatou Metua i te ao ra.HL 67.5

    Aita te oraraa o te Faaora i te fenua nei i riro ei oraraa fana', o e te miimii. Ua rave Oia i te ohipa na roto i te faaoroma', i tamau maite, ete rohirohi ore i te faaoraraa i te taata topa nei. Ua pee oia i te e‘a ra o te faaereraa ia’na iho, mai te phatene mai e tae noa ‘tu i Kalivari, aita Oia i imi noa ‘e i te ravea no te ape i te mau ohipa teimaha, e te mau tere rohirohi, e te mau feruriraa teimaha atoa, e tae noa ‘tu i te ohipa taime ore e te rohirohi. “Aita atoa te Tamaiti a te taata nei i haere mai ia tavinihia to’na, ei tavini râ. e ia horoa i to’na ora ei hoo no te taata e rave rahi.” O te tumu rahi ïa o to’na oraraa. Ua riro te mau mea atoa na rapae i te reira ei mea tau‘a-ore-hia e Ana. Ta’na maa o te haapao ïa i te hinaaro o te Atua e te rave I ta’na ohipa. Aita tera mea “o vau” e to’na mau fana', o faahiahia i vai i roto i to’na mana', o no te ohipa.HL 68.1

    Oia atoa ïa te feia atoa e apiti i roto i to’na aroha e i roto hoi i te tao', a horoa o te ra‘i, e ïneine atoa ratou no te faaere ia ratou ei tautururaa i te mau varua taata no ratou te Mesia i pohe mai ai. E imi ratou i ta ratou atoa no te aratai i teie ao 1 roto i te huru maitai a‘e i ta ratou i ite. Te reira huru aau o te hopea hape ore ïa o te hoê tauiraa parau mau. Aita i haapii noa 1 te ite ia Iesu ma te ore e tupu te hinaaro vî ore no te faaite i te reira Hoa maitai i te tahi atu mau taata. Eita te parau mau te taacra nei e te haamo', a nei hoi e faaea moe noa i roto i te aau. Mai te mea ua faaahuhia tatou i te parau-tia o Iesu Mesia, e ua faaihia hoi i te oaoa o to’na Varua, eita ta tatou e nehenehe e rnamu noa. Mai te mea ua ite tatou e mea maitai te Fatu, e parau iho â ta tatou no te faaiteraa. I te iteraa ‘tu tatou i te Faaora, e titau atoa iho â tatou, mai ia Philipa te huru, ia vetahi ê ia haere atoa mai Ia’na ra. E tamata tatou i te faaite ia ratou 1 te mau oaoaraa o te Faaora, e tae noa’tu hoi i te mau parau mau itea ore-hia ia hi‘o, i roto i te ao amuri atu. E puai-roa-hia te hinaaro i te pee i te e‘a ta Iesu i haere, e u‘ana atoa hoi to tatou hinaaro no te aratai i te feia e haaati mai nei ia tatou ia hi‘o atoa i te Arenio a te Atua o tei hopoi ê i te hara a to te ao nei.” (Ioane 1 : 29.)HL 68.2

    E topa mai ta tatou mau ohipa hamani maitai i to tatou taata tupu ei hupe haumâru i nia ia tatou iho. O te tumu ïa te Atua i horoa mai ai i te hoê tuhaa ohipa na tatou i roto i te faaoraraa i te taata. Ua horoa mai oia i te t:a i te taata nei ia apiti i roto i te natura mo‘a, a opere atu ai oia i te reira maitai hau ê na to’na mau taata tupu. O te reira te hanahana rahi a', ee vai nei, e te oaoa rahi roa a‘e te nehenehe i te Atua ia horoa mai no tatou. O te feia atoa e haafatata i roto i te reira haapiiraa no te aroha, o te feia ïa e haafatata roa-hia a‘e i to ratou Atua tei Hamani ia ratou.HL 68.3

    E nehenehe i te Atua ia horoa i te mau parau a‘o o te evanelia e te mau ohipa atoa o te aroha na ta’na mau melahi e rave. E nehenehe ta’na ahiri oia i hinaaro i te na roto i te tahi ravea ê atu no te faatupuraa i to’na hinaaro. I roto râ i to’na aroha faito ore, ua tia roa Ia', na i te apiti atoa ia tatou i roto ïa Iesu Mesia e ta’na mau melahi, no te tauturu ia ratou, ia nehenehe tatou ia apiti-atoa-hia i rcto i te mau maitai te oaca, e te î hoi i te pae varua o te rcaa mai na roto i taua ohipa hamani maitai ra.HL 69.1

    E na roto i to tatou farereiraa i to’na mau ati, e tia i', a ia tatou ia ite ia’na, oia hoi ia Iesu. E horoa mai to tatou mau faaereraa no te hamani maitai ia vetahi ê, i te itoito i roto ia tatou no te mau ohipa maitatai aroa ra, e haafatata faahou atu â te reira ia tatou i pihaiiho i te Faaora o to te ao, “e tao‘a rahi ta’na, no outou râ riro mai nei oia ei veve, ia rahi ta outou tao‘a i taua veve no’na ra.” Na roto ana‘e i to tatou fariiraa i te opuaraa a te Atua no te faaohiparaa ia tatou, e riro ai te oraraa nei ei mea maitai no tatou.HL 69.2

    Mai te mea e rave outou i te ohipa mai ta Iesu i hinaaro ia raveta’na mau pîpî, mai te mea e ume cutou i te mau varua taata Ia’na ra e tupu to outou hinaaro i te hoê haapiiraa hohonu a‘e, e te hoê hoi ite rahi a‘e i te mau mea a te Atua. E poiahia outou e e hiaaihia hoi i te parau-tia ; e riro outou i te tiaoro i te Atua, e faaitoitohia mai to outou faaroo, e nehenehe i to outou varua ia maaro i te tumu o te pape ora. E arataihia outcu na roto i te mau patoiraa e te mau tamataraa hoi ta outou e faau, ia taio i te Bibilia e ia pure hoi i te Atua, e tupu outou i roto i te maitai e te ite ia Iesu Mesia, e roaa mai ia outou te hoê ite rahi no te oraraa nei.HL 69.3

    E horoa mai te aau faaere ia’na iho no vetahi ê i te aau mana', oraa hohonu e te paari. E horoa mai te huru mârû o Iesu i te hau e te oaoa i roto i te aau taata. E faateiteihia te mau opuaraa o te aau. aita ‘tura to te aau mana‘o ore e to te miimii e mauraa faahou O te feia e na reira ï te faatupuraa i te reira mau paieti Kerisetiano e roaa mai to ratou itoito no te ohipa a te Atua. E roaa mai to ratou maramarama i te mau mea i te pae varua, to ratou hoi faaroo papu e te ravai, e roaa atoa mai hoi to ratou mana api na roto i ta ratou mau pure. E haapuai mai te Atua 1 to’na Varua i nia i to ratou varua e na te reira e faateitei na roto 1 to’na apiti-mo‘a-raa mai ia ratou i tera ra mau pehe mo', a. Te ohipa nei te feia atoa e rahui ia ratou ma te aau faaere ia ratou no to ratou mau taata-tupu i te hoê ohipa manuia mau e roaa mai to ratou iho ora.HL 69.4

    Te ravea hoê roa e tupu ai tatou i roto i te maitai ra, o te rave ïa i te ohipa a te Fatu i tuuhia mai i nia la tatou : a rave ana', e tatou i te ohipa, ïa au 1 to tatou puai, no te haamaitairaa i te feia atoa e hinaaro 1 ta tatou tauturu. E roaa mai te itoito na roto i te raveraa i te ohipa; ua riro te ohipa iho ei ravea e roaa mai ai te ora. Te feia atoa e tamau nei i to ratou oraraa Kerisetiano ma te hinaaro farii noa i te mau haamaitai no nia mai ma te rave ore i te ohipa no te Mesia, te tamata nei ïa i te amu i te maa ma te rave ore i te ohipa. No reira i roto i te orara pae varua e te pae tino nei, e riro te reira huru peu ei aratai i te reira taata ma te papu maitai i roto i te ma‘i e te pohe. Ia ore te reira taata e faahautiuti faahou i to’na nau avae, e te hopea eita iho â ta’na e nehenehe faahou. Ola atoa te Kerisetiano e ore e faaohipa i ta’na mau taleni ta te Atua i horoa mai, eiaha mai te mea eita oia e tupu faahou i te rahi i roto i te Mesia, e ere atoa râ oia i te itoito i vai i roto ia’na.HL 70.1

    Ua riro te Ekalesia ei arai maitihia e te Atua ei ora no te taata. Ta’na ohipa o te hopoi ïa i te Evanelia i te taata nei. Ia apitihia te mau kerisetiano atoa i roto i te reira ohipa e tia’i ia rave tataitahi tatou ia au i te mau taleni e te mau huru hoi i faaauhia ia tatou i te ohipa i horoahia mai e te Faaora ia tatou tataitahi. Ua faariro te aroha o te Mesia i heheuhia mai ia tatou ei amu-tarahu no te feia atoa tei ore i ite Ia’na. Ua horoa mai te Atua 1 to’na maramarama ia tatou, e ere râ no tatou ana‘e, ua na reira oia ia nehenehe tatou ia horoa atoa atu no vetahi ê.HL 70.2

    Ahiri te mau pîpî o Iesu Mesia i tia i to ratou vahi mau, ua rahi te tausani o te mau feia poro evanelia i roto i te mau fenua etene, i te vahi e iteahia nei hoê noa i teie nei. E te feia atoa te ore e nehenehe e haere ratou iho e poro, e nehenehe noa ratou ia tauturu na roto i ta ratou mau ô, ta ratou mau tiaturiraa, e ta ratou mau pure. E rahi atoa ‘tu ïa te ohipa i te ravehia. no te faaoraraa i te varua taata i roto i te mau fenua Kerisetiano. E nehenehe noa tatou eiaha e haere i te mau fenua atea no te rave i te ohipa no Iesu Mesia, e tae noa atoa ‘tu i te faarue i to tatou iho utuafare mai te mea e fifi tatou i ta tatou raveraa ohipa. E nehenehe tatou e rave i ta’na ohipa i roto i to tatou utuafare i roto i ta tatou Ekalesia e i rotopu hoi i te feia e amui ia tatou, i roto i te mau ohipa hooraa tao‘a.HL 70.3

    I roto i te pae rahi no to te Faaora oraraa i te ao nei. ua faaohipa-tamauhia ïa e ana i roto i te hoê tare tamutaraa 1 Nazareta. Ua haaatihia te Arii e te ora e te mau melahi a hahaere noa ai oia na rotopu i te mau taata o tei ore i farii e o tei ore 1 haapao mai, e tei ore i faatura mai ia', na. Ua rave mau iho â oia i ta’na tuhaa i faauehia mai, a rave ai oia i to’na toro', a iti haehaa ra, mai ta’na atoa iho 1 rave a faaora ai oia i te feia ma’i, aore ra a haere ai oia na niai te mau are miti fetoitoi o te roto o Galilea. No reira, e nehenehe ta tatou i roto i te mau ohipa haehaa roa a‘e e na roto hoi i te mau ravea haehaa roa atoa, i te haere e te rave i te ohipa e o Iesu.HL 71.1

    Ua parau o Paulo e : “E au mau taeae ia vai â te mau taata atoa i mua i te aro o te Atua ma to’na huru i parauhia ‘i oia ra.” E faatere te hoo tao‘a i ta’na mau ohipa ma te faahanahana i to’na Fatu na roto i ta’na haapao maitai. Mai te mea e Kerisetiano mau oia, e pee oia i ta’na haapaoraa i roto i ta’na mau faaauraa parau atoa, e faaite mai te reira i te Varua o te Fatu i te taata nei. E nehenehe 1 te hoê taata ohipa aravihi e riro ei mono vitiviti e te haapao maitai No’na no tei rave i ta’na ohipa haehaa roa‘e i nia i te mau mou‘a i Galilea. Ia ohipa te taata tataitahi o tei titau i te i‘oa o Iesu Mesia na roto i te hoê hi‘oraa tei ume i te taata nei ia faahanahana i tei Hamani ia’na, e i to’na hoi Faaora.HL 71.2

    E rave rahi teie e otohe nei ma te haafaufaa ore i ta ratou mau tao‘a horoa, mai te parau e mea hau roa a‘e to vetahi ê mau maitai i te rahi i to ratou, e mea hau roa atoa ‘tu hoi ta ratou mau tao‘a i te faahiahia. Ua pinepine te taata i te mana', o e o te feia ana‘e tei roaa te mau taleni taaê tei au ia faataahia no te ohipa a te Atua. E rave rahi tei huru tiaturi e, o te feia ana‘e tei roaa te manuia, te roaa atoa ‘ia te taleni, eiaha râ te tahi atu pae, no reira aita ïa te tahi pae i piihia ia rave atra i te ohipa a te Atua ma te farii i te utua maitai. E ere. râ mai te reira ta te parabole o na taleni i haapii mai ia tatou, A pii ai te Fatu o te utuafare i to’na mau tavini, tuu atura i ta', na mau tao‘a ia ratou. E nehenehe noa ia tatou na roto i te hoê aau hinaaro mau ia rave i te mau ohipa haihai roa‘e, mai te mea e na te Fatu.” (Kolosa 3 : 23.) Ia parahi anae te aroha o te Atua I roto i te aau, e ohipa mai te reira i roto i te oraraa. E vehïhia tatou e te hau‘a no‘ano‘a o te Mesia e tupu te hoê ohipa maitai i nia i te feia atoa e haaati mai ia tatou.HL 71.3

    Eiaha e tiai ia tupu roa mai te hoê mau ohipa rarahi, aore râ ia roaa mai te mau taleni faahiahia, a haamata atu ai i te rave i te ohipa no te Atua. Aita e faufaa ia haapao atu i te huru o ta te taata nei mana', oraa ia outou, mai te mea te faaite ra to outou oraraa i te mau mahana tataitahi i te hoê huru mâ, e te faaroo parau mau, mai te mea hoi te ite maira to outou mau taata tupu i to outou hinaaro mau i te tauturu ia ratou i roto i to outou oraraa, eita ïa ta outou ohipa e vai hotu ore noa.HL 72.1

    E nehenehe te hoê pïpï haehaa roa‘e e te veve roa‘e o te Mesia e riro ei haamaitai ia vetahi ê, eita paha oia e ore i te ite maitai ta’na e faatupu ra, area râ, na roto i to’na huru maitai mana‘o-ore hia e nehenehe oia e haamanii mai i te mau are o te mau haamaitairaa tei haere noa i te aanoraa e te hohonuraa, ia tae ïa i te faautu', araa ï te rê hopea e ite ai i te reira maitai. E nehenehe oia e mana‘o e, aita oia i rave i te ohipa faahiahia, eiaha hoi oia e tau', a i te hopea maitai e roaa ia’na. Ta’na ra o te haere hau noa i mua ma te faaoti na roto i te haapao maitai i te tuhaa ta te Atua i horoa mai na’na e rave, eita ïa to’na oraraa e riro ei mea faufaa ore. E taahotu mai to’na aau ma te haapao atu â i te hoho‘a mau o Iesu Mesia. E riro oia ei rave ohipa e te Atua I roto i teie oraraa, e na reira oia i te faaineineraa no te ohipa rahi roa a‘e e te oaoa anoi-ore-hia o tera oraraa i mua nei.HL 72.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents