Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    TE TUPURAA I ROTO IA lESU MESIA

    “Area tei mairi i te vahi repo maitai ra, e hotu maira ta’na taihoê hanare, taiono ahuru e taitoru ahuru i te huero hoê ra, oia te taata i faaroo i te parau e haapao maite atura i taua parau ra.” Mataio 13 : 23.HL 59.1

    UA faaau te Bibilia i te tauiraahia to tatou aau ei mau tamarii na te Atua i te hoê fanauraa.HL 59.2

    Te feia atoa tei taui ïho nei i to ratou aau, e mau tamarii fanau api-ana‘e-hia ïa. e tupu ratou e tia ‘i ei mau tane e ei mau vahine 1 roto ia Iesu Mesia. Ua faaau atoa-hia te reira tauiraa i te huero maitai tei oteu mai ia au i to’na ueue-raa-hia e te taata faaapu i nia 1 te repo. Mai te huero maitai nei, e tupu atoa ïa ratou, e hotu mai hoi i te mau maa maitatai. Ua parau Isaia e : “E parauhia ratou e raau parau-tia ana‘e, e ô na Iehova, ia haamaitaihia oia.” (Isaia 61 : 3.) Ua ravehia mai teie mau faahoho', araa no roto mai i te natura ei tautururaa te reira ia tatou ia ite maitai tatou i te mau parau mau aro e vai nei i roto i te oraraa varua. Eita ta te paari e te aravihi taata nei e nehenehe e poiete i te ora i roto i te hoê noa ‘e mea o te natura nei. E mea na roto ana‘e i te ora ta tei Poiete e horoa mai nei, i ora’i te mau raau e te mau animala, oia atoa ïa ta te Varua o te Atua e fanau nei i roto i te aau taata. “Ia ore te taata ia fanau faahou,” (Ioane 3 : 3,) e ore oia e apiti i roto i te ora ta Iesu Mesia i hopoi mai.HL 59.3

    Mai te tupuraa o te raau oia atoa te ora. Na te Atua e taui nei i te umoa e te tiare iho ei huero maa. Na to’na mana i tupu ai te huero ei tumu, e ua hotu maira, “o mua te oteuraa, e i muri iho te puâraa, e i muri a', era o te sitona mau ïa.” (Mare. 4 : 28.) Te na ô maira te peropheta ia au i te parau no Iseraela: “E tiarehia hoi oia mai te lili.” “E ruperupe ratou mai te sitona e toro ê noa ratou mai te vine.” (Hosea 14 : 5, 7.) Ua a‘o atoa mai Iesu ia tatou i ta’na a‘oraa i te na ô raa e : “A haamana‘o i te mau lili i to ratou tupuraa.” (Luka 12 : 27.) Aita te mau raau e te mau tiare i rohi na, aita hoi ratou i ohipa na, e ere hoi i te mea na roto i to ratou iho itoito i tupu ai ratou, o te Atua râ tei haapao la ratou, e tei ara i nia iho ia ratou. Eita ta te mau tamarii e nehenehe, na roto i to’na itoito, e aore ra hoi na roto i to’na taiâ. i te faarahi i to’na tino. E mea faufaa ore atoa to oe itoito u‘ana, e to oe na tahutu-noa-raa i te faatupu ia oe i roto i te oraraa i te pae varua. Te tupu nei te raau, e te tamarii na roto i te mau mea maitatai i horoahia no raua: mai te mata‘i ora, te mahana, e te maa. Ua riro Iesu Mesia ei tao’a horoa no te feia i tiaturi na, mai teie atoa mau tao', a e te natura tei riro ei ora no te raau e te taata nei. “O oia to ratou maramarama.” O oia te mahana e te paruru.” (Isaia 60 : 19; Salamo 84 : 12.) “E riro Oia mai te hau (oia hoi e hupe) ia Iseraela.” (Hosea 14 : 5.) “E riro Oia mai te ua i nia i te aihere motu api ra.” (Salamo 72 : 6.) “O oia te pape ora, te pane a te Atua . . . tei pou mai mai te ra‘i mai e ua horoa i te ora no to te ao.” (Ioane 6 : 33.)HL 59.4

    Na roto i te tao‘a horoa te ore e tia ia parau oia ta’na Tamaiti, ua haaati te Atua i te ao taatoa nei i te reva o te aroha, ia au maitai i teie mata‘i e ori haere nei e ati noa’e te fenua nei. E te feia atoa hoi tei hinaaro i te huti i te aho o taua reva ora nei, e ora ïa ratou e e tupu hoi ia au i te huru o te tane e te vahine i roto ia Iesu Mesia.HL 60.1

    Mai te ua', a tiare e fariu tia nei i nia i te mahana o tei horoa mai i to', na hihi ei faatupu maitai e tei faaruperupe ia’na, ia fariu atoa tatou i te Mahana Parau-tia ra,e na to’na maramarama no te ra‘i mai e anaana mai i nia ia tatou e ua taui i to tatou aau ia au i te huru o Iesu Mesia.HL 60.2

    O ta Iesu iho â ia i haapii mai a na ô mai ai ra e : “A ati mai ia’u, e na’u e ati atu ia oucou : mai te amaa eita e hotu noa oia ana‘e ra, ia ore ia ati mai i te vine ra; e ore atoa outou ia ore ia ati mai ia’u ra.” (Ioane 15 : 4.) “Ia taa ê atu outou ia’u ra, aore roa ïa e mea e tia ia outou.” (loane 15 : 5.) Ia hinaaro oe I te oraraa mo‘a, e na roto mau ïa oe ia Iesu Mesia e tia ‘i, ia au atoa mai te amaa i na rotohia i te vme i tupu âi e i hotu ai hoi oia. Taa ê ia’na, aita to oe e ora ; aita to oe e mana no te patoi I te mau faahemaraa, e aore ra no te tupuraa i roto i te faaroo e te oraraa mo', a. Ia parahi oe i roto Ia’na, e ia rave mai oe i te ora no roto ia’na,e ruperupe oe, aita ta oe e taiâraa i te rauma‘i, e te o‘e. E riro oe mai te raau i tanuhia i te hiti anavai.HL 60.3

    E rave rahi tei mana‘o e e tia ia’na iho ia faatupu i te hoê vahi o taua ohipa tauiraa nei. Ua tiaturi ratou ia Iesu Mesia no te faaore i ta ratou hara, i muri iho râ ua hinaaro ratou ia na roto noa i to ratou iho puai. Ua oti te reira huru opuaraa i te faa- hapahia ei mea faufaa ore. Ua parau Iesue: “Ia taaê outou ïa’u ra aore roa e mea e tia ia outou.” To tatou ïtoitoraa i roto I te aroha, to tatou oaoa, e te au hoi ia tatou, no roto ana‘e mai ïa i te tahoêraa e to tatou Faaora. Na roto i te apitiraa Ia', na i te mau mahana tataitahi, e te mau hora tataitahi, e na roto hoi i te parahiraa i roto Ia’na e tia ‘i ia tatou ia tupu i mua i roto i te aroha. E ere oia i te Tumu ana‘e ra, o te Faaoti atoa râ i to tatou faaroo. O Iesu te na mua, o oia noa, i te mau mea atoa, i te mau vahi atoa. Ia parahi Oia i pihaiiho ia tatou, eiaha i te haamataraa ana‘e i te hopearaa o to tatou pererinaraa, i roto atoa râ. i to tatou mau taahiraa avae c te oraraa nei. Te na ô maira Davida e: “Ua tuu vau ia Iehova i mua ia’u, tei tau rima atau Oia e ore au e aueue.” (Salamo 16 : 8.)HL 60.4

    E riro oe i te na ô e: ‘‘Nahea râ vau i te parahi i roto ia Iesu Mesia?” Ia au atoa mai te huru ta oe i farii Ia’na. “E tena na ua farii outou i te Mesia ra ia Iesu e haapao â outou i ta’na.” (Kolo. 2 : 6.) “Te taata parau-tia i te faaroo ra e ora ïa.” (Hebera 10:38.) Ua horoa oe ia oe ïho no te Atua, no te tavini e te auraro Ia’na, ua farii hoi oe ia lesu ei ora no oe. Eita râ ta oe iho e nehenehe e perosephora no ta oe mau hara, eita atoa hoi ta oe e nehenehe e taui i to oe aau, na roto râ i to oe horoaraa ia oe iho no te Atua, ua faaroo ia oe e Na’na e rave i te reira no oe na roto i te aroha e au ia Iesu. Na roto i te faaroo, riro atura oe ei tao‘a na Iesu Mesia: e na roto faahou â i te faaroo e tupu faahou ai oe i mua i roto Ia', na. Ma te horoa e horoa â e horoa ia oe taatoa : to oe aau, to oe hinaaro to oe puai a rave pauroa mai ai no oe oia hoi: lesu Mesia, te ï atoa o te haamaitai, to oe ïa puai, to oe parau-tia to oe tauturu mure ore.HL 61.1

    A haamo‘a ia oe no te Atua i te poipci roa; o ta oe te reira ohipa matamua. Teie te pure ta oe e ani: A rave mai ia’u e te Aiua e, ei tao', a mau na oe, te tuu atu nei au i ta’u mau opuaraa i to oe pae avae. A faarave ia’u no ta oe ohipa i teie mahana. A parahi mai i roto ia’u e te mau mea atoa ta’u e rave ia na rotohia ia oe.” O ta oe te reira ohipa i te mau mahana atoa. A haamo‘a ia oe no te Atua i te mau poipoi atoa no te reira mahana taatoa. A tuu i ta oe mau opuaraa i mua ia’na. taa atu ai te parau no te faarueraa e te farii raa-hia mai e te Atua iaau i Ta’na mau faanahonahoraa. Ia na reira noa oe i te tuu i to oe oraraa i tera mahana e i tera mahana i roto i te rima o te Atua Metua ra, e riro to oe oraraa i te piri roa i nia i to Iesu.HL 61.2

    E oraraa hau te oraraa i roto i te Mesia e te fana‘o hoi. E te maere-ore-hia, e hopoi mai te reira i te tiaturiraa papu e te vai ta;nau. Aita to oe tiaturiraa i vai i nia ia oe iho, tei nia râ ia Iesu Mesia. Ua apitihia to oe paruparu i to’na puai, to oe ite ore i to', na paari, to oe faufaa ore i to’na mana. Eiaha e tutonu ia oe iho, eiaha hoi to oe mata e fariu tia ‘tu i nia i to oe huru taata, i nia iho râ i te Faaora. Ia fariu tia râ to oe mana‘o i nia I to’na aroha, e i nia i te faahiahia e te huru maitai o to’na aau. Iesu i roto i to’na faaereraa ia’na iho, Iesu 1 roto i to’na haehaa, Iesu i roto i to’na tiamâ e te mo‘a, Iesu i roto i to’na aroha taeaore-hia : O te huru ia o te mau mea ta to tatou aau e hi‘o Na roto i te hereraa ia’na, na roto hoi i te peeraa, ma te tuu ia oe taatoa i nia ia’na, e tia ‘i ia oe ia tauihia e ia riro mai ia’na te huru.HL 61.3

    Te na ô maira Iesu ia tatou e: “A ati mai outou ia’u.” Te hopoi mai nei teie reo i te hcê mana‘o fana‘o, te oraraa hauti ore, e te î i te tiaturiraa. Te ani atoa mai nei Iesu ia tatou e: “Haere mai outou ia’u nei . . . na’u outou e faaora.” (Mataio 11: 28, 29.) Te faahiti atoa mai nei te Papai Salamo i taua mana‘o noa nei â i te na ô raa e: “E faatupua noa ma te tiai maite ia Iehova.” (Salamo 37 : 7.) Te na ô atoa maira Isaia e : “Tei te parahi noa ma te hauti ore e ora ‘i outou.” (Isaia 30 : 15.)HL 62.1

    Aita te reira hauti ore i vai noa ma te ohipa ore. Te vai ra i roto i te piiraa a te Mesia te hoê ohipa ta tatou e rave, te vahi e na ô ra e: “A rave mai i tau zugo i nia ia outou . . . ia noaa te ora i to outou varua.) Te teia atoa tei faaea papu roa i roto i te Fatu ra, e rave ïa i te ohipa e oia atoa ma te itoito u', ana mau.HL 62.2

    Ia fariu tia to oe mana', o i nia ia oe iho; te fariu ê ra ïa oe ia Iesu, te tumu no te itoito e te ora. O te tumu ïa o Satani i tamau ai i te faafariu ê i to oe mata i te Faaora a ore atu ai to tatou apitiraa e te tahoêraa Ia’na ra. E haapuai oia i te faaanaanatae ia oe ma te faahi‘o ia oe i nia i te mau arearearaa o teie nei ao, i nia i te mau peapea e te mau ravea e te mau peapea o te oraraa nei ta vetahi ê i imi mai, aore ra hoi na roto i to oe iho hape e te ino. Eiaha oe ia mau i roto i ta’na mau mareiraa. E rave rahi te taata aau parau mau, tei hinaaro i te ora no te Atua tei aratai pinepinehia e te enemi ia pee i to ratou mau hapehape e to ratou mau paruparu, ma te faataa ê mai ia ratou I te Mesia te mana‘o ra oia o te huru ïa e roaa mai ai ia', na te rê. Eiaha e faariro ia oe iho ei vairaa no to oe mau mana‘o, eiaha tatou e mâta‘u i te parau no to tatou ora. E faafariu ê’ hoi te reira ia tatou i te tumu no to tatou itoito. A horoa na te Atua e tiai i to oe varua, e a tiaturi Ia’na. A parau i te parau no Iesu; a faariro 1 te reira ei mana‘oraa na oe ia moe oe i roto Ia', na. Faaore i te feaapiti, faarue i to oe mau mana', o taiâ. A parau mai ia Paulo e: “Te ora noa nei râ vau, e ere hua râ vau, te ora nei râ te Mesia i roto ia’u nei e to’u nei oraraa i roto i te tino nei, te ora nei au i te faaroo 1 te Tamaiti a te Atua o tei aroha mai ia’u, e ua horoa ia’na iho no’u.” (Galatia 2: 20.) A parahi i roto i te Atua. Na’na e tapea i ta oe e tuu atu la na ra. Ia tia ia oe i te tuu ia oe i roto i to’na rima, e faariro oia ïa ce ei taata upootia hau ê atu na roto ia’na o tei aroha rnai ia oe.HL 62.3

    A ahu ai Iesu Mesia i te huru taata nei, ua ati oia i te taata nei na roto i te mau taamuraa te ore rua e tia i te hoê mana ia faataa ê maori râ tei te taata noa iho. Ta Satani ohipa tumu ra o te haamahae ïa i te reira atiraa, e te faataa ê ia tatou ia Iesu. Te reira te vahi rahi te au ia tatou ia ara, ia tapea e ia pure, ia ore hoi tatou ia umehia ‘tu i te tahi fatu ê ia au i to tatou tiamâraa. E tapea Iesu ia tatou mai te mea e tutonu maite to tatou mata i nia iho Ia’na. Ia hi‘o tatou ia', na tei ioto tatou i te vahi mana‘ona‘o ore. Aore roa e mea e tia ia haru ia tatou mai roto mai i to’na rima. E ia tamau tatou i te hi o tutonu Ia’na, “e fariu ê-hia nei tatou ei hoho‘a hoê, mai te maitai hoê e tae noa ‘tu i te maitai i te Varua o te Fatu ra.” (2 Korinetia 3:18.)HL 63.1

    O te tumu ïai roaa’i i te mau pîpî matamua te huru o te Faaora. I to ratou faarooraa i te mau parau a Iesu. ua ite ratou e tei ia’na ra to ratou tia. Ua imi ratou Ia’na, ua iteahia oia e ratou, e ua pee ratou Ia’na. Ua amui ratou Ia’na i te fare, i te parahiraa hoi i te tamaaraa i roto hoi i to ratcu iho mau piha. E I roto hoi i te mau aua. I pihaiiho ratou Ia’na mai te mau tamarii haapii i pihaiiho i to ratou ra fatu i te farii i te mau haapiiraa i topa mai na roto i to’na vaha i te mau mahana atoa. I tiai na ratou mai te mau tavini te huru, i te mau faaueraa ta’na e tuu mai ia ratou ra. Hoê â to ta’na mau pîpî huru e to tatou. Ua farerei ratou i te aroraa i te hara mai ia tatou atoa te au hoi ia ratou te tauturu no te peeraa ‘tu i te e‘a no te oraraa mo', a HL 63.2

    O Ioane iho hoi tera pîpî herehia o oia tei hau atu i te aifaito, I te huru o te Faaora. aita to te reira pïpï e huru natura faahiahia. E taata aau ru haere noa oia e te titau toro‘a e te aau etaeta e te riri haere noa ia faahapehia. Teie râ i te heheu rii noa raa hia, mai râ te aau maitai i roto ia’na ite ihora oia i to’na hape, riro atura oia ei taata haehaa. I te hi‘o tutonuraa oia i te itoito e te faaoromai te mana e te here, te hanahana e te mârû i roto i te oraraa o te mau mahana tataitahi no te Tamaiti na te Atua, i a', era oia i te aau arue e te aroha. Umehia ihora to', na aau i tera mahana i tera mahana ia lesu ra, tinai-roa-hia a‘era to’na iho huru na roto i to’na hereraa ‘tu i te Fatu. Ua vi ihora to’na aau riri haere noa e te titau toro', a i te mana o Iesu. Tauihia ihora te reira e te mana faaapi o te Varua Maitai. Ua faatupu te aroha o te Faaora i te tahi huru api i roto i to’na aau. O te reira te tapa‘o papu maitai no te atiraa ia Iesu. E faaapi oia i te taatoaraa o te aau taata ta’na e parahi. E haaputapu to’na varua i te aroha i te aau e ua haavi i te oraraa e ua faateitei i te mana‘o e te opuaraa a te Atua o te ra‘i ra.HL 63.3

    I muri a‘e i to Iesu revaraa. ua vai mai to’na mata i mua ia ratou. O oia mau iho. oia tei î i te aroha e te maramarama. Ua rave-ê-hia to ratou Fatu aau mâru, tei hahaere na e o ratou, tei paraparau na e tei pure na hoi e o ratou, tei tuu na i te mau parau tamahanahana e no te tiaturiraa i roto 1 to ratou aau, ua rave ê-hia Oia mai rotopu ia ratou no te haere atu i nia i te ra‘i ra. I te taime tei nia iho â ta’na parau no te hau i to’na utu, e te paaina noa ra to’na tairaa reo i roto i to ratou tari‘a i te na ô raa e: “Inaha, tei pihai atoa iho ïa vau ia outcu, e tae noa ‘tu I te hopea o teie nei ao.” (Mataio 28 : 20.)HL 64.1

    Ua fariihia maira oia e te hoê nuu melahi, e ua reva oia i nia I te ra‘i ma te ahu i to tatou huru taata nei. Ua ite ratou e tei mua oia ï te terono o te Atua, e te vai Hoa noa râ Oia, e te vai Faaora noa râ no ratou. Ua ite ratou e aita roa a‘e to’na here i huru ê noa ‘e, e te amui noa mai nei â Oia e te taata ati nei. Ma to’na nau rima puta naero, e te puta i to’na aoao tei rotopu Oia i te mau aumoa o te ra‘i, te tia ra Oia no te taata topa nei ia au i te tao‘a ta’na i horoa no to’na mau feia i hoohia ra. Ua ite ratou e ua reva Oia i nia i te ra‘i no te faaineine mai i te hoê mau parahiraa no’na, a hoi mai ai i muri iho no te rave ia ratou I pihai atoa iho Ia’na.HL 64.2

    Ua tairuru ratou i muri a‘e i to’na revaraa i nia i te ra‘i, ma te ineine oioi noa i te pupu atu i ta ratou mau aniraa i to ratou Metua ra na roto i te i‘oa o ta’na Tamaiti. Ua pi‘o ratou i raro I roto i te hoê huru faatura rahi i roto i te pure, faahiti pinepine ihora ratou i tera parau e: “Ta outou e ani i te Metua ma to’u ra i‘oa, na’na ïa e horoa mai ia outou na, e ani e roaa ïa ia outou, ia tia roa to outou oaoa.” (Ioane 16 : 23. 24.) Ma te faateitei i te rima o te faaroo i nia roa atu â, ua faarirohia ihora tera parau mana ei mea faufaa mau, o tei na ô e : “Na vai e faahapa mai ? Na te Mesia anei na tei haapohe ; e ua tia faahou a’enei I nia, tei te runa atau o te Atua ra, te tia ra ia tatou? (Roma 8 : 34.) Ua faatae mai râ te Penetekose i te Varua Faaa‘o ïa ratou ia au mai ta Iesu i parau ia ratou: “Ei roto oia ia outou,” ua parau â hoi Oia: “e maitai ai outou o vau e haere ê nei, ahiri au aore e haere ê, e ore e tae mai te Faaa‘o ia outou nei, ia haere ê vau ra, na’u ia oia e tono mai ia outou nei.” (Ioane 16 : 7 ) Mai te reira mai â taime ua haainata Iesu i te parahi na roto i to’na Varua, i roto i te aau o ta’na mau pîpî. E ua hau roa atoa ‘tu â to ratou atiraa Ia’na i to te mau mahana a parahi mai ai oia iho i rotopu ia ratou. Ua taui te maramarama, te aroha, e te mana o Iesu ï to ratou huru, e ua maere te feia i ite mai ia ratou, ua ite hoi e: “ia Iesu atoa ra hoi ratou.” (Ohipa 4 : 13.)HL 64.3

    To Iesu huru i nia i te mau pîpî matamua o ta’na atoa ïa e hinaaro nei i te na reira i teie mahana nei i nia i ta’na mau tamarii. Ua haapapu mai Oia î te reira i roto î ta’na pure hopea, ta’na i pure i rotopu î tera amuiraa iti nainai o na tino ahuru ma hoê ra i te na ô raa e: “Aore hoi au i pure ia ratou ana', e nei, i te feia atoa râ e faaroo mai ia’u i ta ratou ra haapiiraa.” (Ioane 17: 20.)HL 65.1

    Ua pure Iesu no tatou, e ua ani Oia ia riro ei hoê e Oia atoa ra mai Ia’na iho i riro ei hoê e to’na Metua. Tahoêraa hau ê roa ? Ua parau te Faaora i te parau No’na iho i te na ô raa e : “Eita e tia ta te Tamaiti ia rave oia ana', e ra,” (Ioane 5 : 19.) “na te Metua ïa i parahi i roto ia’u i rave.” (Ioane 14 : 10.) No reira ia parahi ana‘e Iesu Mesia i roto i to tatou aau, e faatupu Oia i roto ia tatou “i te hinaaro e te rave i te maitai ta’na iho e hinaaro ra.” (Philipi 2 :13.) E rave ïa tatou mai ta’na i rave; e riro to tatou aau mai to’na te huru, e here tatou ia’na, e parahi tatou i roto Ia’na, e tupu ïa tatou, “i te aniraa ‘tu ia’na i te upoo ra i te Mesia, i te mau mea atoa nei.” (Ephesia 4 : 15.)HL 65.2

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents