Loading...
Larger font
Smaller font
Copy
Print
Contents
U Potrazi Za Boljim Životom - Contents
  • Results
  • Related
  • Featured
No results found for: "".
  • Weighted Relevancy
  • Content Sequence
  • Relevancy
  • Earliest First
  • Latest First
    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents

    14 - SLUŽBA BOGATIMA

    Najveći ljudi na Zemlji nisu izvan Božje čudotvorne sile.

    (209) Kornelije, rimski centurion, bio je bogat čovjek, plemićkog porijekla. Njegov položaj donosio je povjerenje i ugled. Neznabožac porijeklom, vaspitanjem i obrazovanjem, on je u dodiru s Jevrejima stekao saznanje o pravom Bogu i služio Mu, pokazujući iskrenost svoje vjere sa osjećanjem prema siromašnima. On je davao »milostinju mnogim ljudima i moljaše se Bogu bez prestanka«. (Djela10,2)PBŽ 155.1

    Kornelije nije imao saznanje o Evanđelju, otkrivenom u životu i smrti Isusa Krista, i Bog mu je poslao vijest neposredno s Neba, a drugom vijesti uputio apostola Petra da ga posjeti i pouči. Kornelije se nije pridružio jevrejskoj crkvi i rabini su na njega gledali kao na neznabošca i nečistog. Međutim, Bog je poznavao iskrenost njegovog srca i sa svog prijestolja poslao je vjesnike da se ujedine s Njegovim slugom na Zemlji u poučavanju ovog rimskog oficira Evanđelju.PBŽ 155.2

    l danas Bog traži duše, kako među onima sa višim, tako i među onima sa nižim porijeklom. Ima mnogo ljudi sličnih Korneliju, koje On želi da poveže sa svojom Crkvom. Oni su naklonjeni Gospodnjem narodu. Međutim, veze koje ih spajaju s ovim svijetom, drže ih čvrsto. Ovim ljudima potrebna je moralna hrabrost da zauzmu svoj položaj među skromnim ljudima. Za ove duše (210) koje su u tako velikoj opasnosti zbog svojih odgovornosti i društva, treba učiniti naročite napore.PBŽ 155.3

    Mnogo je rečeno o našoj dužnosti prema zanemarenoj sirotinji. Zar ne treba posvetiti određenu pažnju zanemarenim bogatašima? Mnogi posmatraju ovaj stalež kao beznadežan i malo čine da otvore oči onima koji su, zaslijepljeni i zaneseni sjajem zemaljske slave, izgubili iz vida vječnost. Hiljade bogataša sišlo je u grob, a nisu bili opomenuti. Međutim, bez obzira koliko ravnodušni izgledali, mnogi između bogatih nose u sebi teret za duše. »Ko ljubi novce, neće se nasititi novaca; i ko ljubi bogatstvo, neće imati koristi odnjega.« Onaj koji govori čistom zlatu;»Uzdanico moja«, odrekao se Boga.»Čovek neće nikako brata osloboditi,neće dati Bogu otkupa za nj. Velik je otkup za dušu, i neće biti nigda.« (Propovejdnik 5,10; O Jovu 31,24.28;Psalam 49,7.8)PBŽ 155.4

    Bogatstvo i svjetovne časti ne mogu da zadovolje dušu. Mnogi među bogatima čeznu za božanskim čvrstim obećanjem, za nekom duhovnom nadom. Mnogi čeznu za nečim što će učiniti kraj monotoniji njihovog besciljnog života. Mnogi osjećaju potrebu za nečim što nemaju u svakodnevnom životu. Malo između njih idu u crkvu, jer smatraju da imaju malo koristi. Pouke koje čuju ne diraju njihovo srce. Zar ih nećemo lično pozvati?PBŽ 156.1

    Među žrtvama siromaštva i grijeha nalaze se i oni koji su nekada posjedovali bogatstva. Ljudi raznih poziva i različitog položaja u životu, pobijeđeni su svjetovnom pokvarenošću, upotrebom žestokih pića, povlađivanjem požudi, pa su pali u iskušenju. Dok ovi pali ljudi traže milost i pomoć, zar ne bi trebalo posvetiti izvjesnu pažnju onima koji se još nisu spustili do tih dubina, ali koji svoje stope postavljaju na istu stazu?PBŽ 156.2

    (211) Hiljade njih koji zauzimaju položaje od povjerenja i časti, popuštaju navikama koje znače propast za dušu i tijelo. Propovjednici Evanđelja, državnici, pisci,bogati i talentovani ljudi, ljudi velikih poslovnih mogućnosti i moći da budu korisni, nalaze se u smrtnoj opasnosti, jer ne uviđaju potrebu vladanja nad samim sobom u svemu. Potrebno je da se njihova pažnja upravi na načela umjerenosti, ne na način koji sputava i osuđuje, već u svjetlosti Božje velike namjere za čovječanstvo. U slučaju da im se na ovakav način mogu iznijeti načela prave umjerenosti, mnogi iz viših društvenih krugova priznali bi njihovu vrijednost i iskreno ih prihvatili.PBŽ 156.3

    Ovim osobama trebalo bi ukazati da je smanjivanje tjelesnih, umnih i moralnih snaga ishod grešnog popuštanja. Pomozite im da shvate svoju odgovornost koju imaju kao pristavi Božjih darova. Ukažite im na dobro koje bi mogli učiniti novcem koji sada troše na ono što im donosi samo štetu. Iznesite im zavjet potpune apstinencije (uzdržavanja), moleći ih da novac koji bi inače potrošili na žestoka pića, duhan ili slične poroke, posvete pomoći bolesnim siromasima ili vaspitavanju djece i omladine na korist svijetu. Mnogi neće odbiti da poslušaju ovakav poziv.PBŽ 157.1

    Postoji jedna druga opasnost kojoj su naročito izloženi bogati, pa i tu isto postoji polje za medicinsko-misionarski posao. Ljudi koji su uspješni u svijetu i koji se (212) nikada ne povinjavaju opštim oblicima poroka, ipak stignu do propasti usljed ljubavi prema bogatstvu. Šolja koja se najteže nosi nije prazna šolja, već ona koja je sasvim puna. Takvu šolju treba vrlo pažljivo držati u ravnoteži.PBŽ 157.2

    »Jer se ne stidim jevanđelja
    Hristova; jer je sila Božija na
    spasenje svakome koji veruje,
    a najpre Jevrejinu i Grku.«
    PBŽ 157.3

    Rimljanima 1,16.

    Nevolja i bol donose razočaranje i žalost, ali je samo blagostanje najopasnije po duhovni život.PBŽ 157.4

    Oni koji snose nedaće predstavljeni su žbunom koji je Mojsije vidio u pustinji, koji iako je gorio, nije sagorijevao. Anđeo Gospodnji bio je usred žbuna. Tako isto u nevolji i lišavanju svjetlost prisustva Nevidljivoga je s nama da nas tješi i podupre. Često se usrdno molimo za one koji pate od neke bolesti ili se nalaze u nevolji, ali naše molitve najpotrebnije su ljudima koji su u blagostanju i imaju uticaj.PBŽ 157.5

    U dolini poniženja, u kojoj ljudi osjećaju svoju potrebu i zavisnost od Boga da upravlja njihovim stopama, postoji umjerena sigurnost. Međutim, ljudi koji stoje, kao što to biva, na gordim vrhovima i koji, kako se smatra, zbog ovoga položaja, posjeduju veliku mudrost nalaze se u najvećoj opasnosti. Ako ne shvate svoju zavisnost od Boga, takvi ljudi sigurno će pasti.PBŽ 157.6

    Biblija ne osuđuje nijednog čovjeka zato što je bogat, ako je to bogatstvo pošteno stekao. Nije novac, već ljubav prema novcu korijen svih zala. Bog ljudima daje snagu da steknu bogatstvo i u rukama onoga koji radi kao Božji pristav i nesebično koristi svoja sredstva, bogatstvo je blagoslov kako zaposjednika tako i za svijet. Međutim, neki, obuzeti svojom željom za zemaljskim blagom, postaju neosjetljivi za Božje zahtjeve i potrebe svojih bližnjih.Oni gledaju na svoje bogatstvo kao na sredstvo za lično proslavljanje. Oni dodaju kuću kući, zemlju zemlji, pune svoje kuće luksuzom, dok se svuda okonjih nalaze ljudska bića u bijedi i prijestupima, u bolestima i smrti. Oni koji svoj (213) život tako predaju služenju sebi samima, razvijaju u sebi umjesto Božjih svojstava, osobine zloga.PBŽ 158.1

    Ovim ljudima potrebno je Evanđelje. Potrebno je da svoje oči okrenu sa taštine materijalnih stvari i posmatraju dragocijenost vječnog blaga. Potrebno je da saznaju za radost davanja, za blagoslov saradnje s Bogom.PBŽ 158.2

    Gospod nam zapovijeda: »Bogatima na ovome svetu zapovedaj da se ne ponose niti uzdaju u bogatstvo propadljivo,nego u Boga života koji nam sve daje izobilno za užitak; neka dobro čine,neka se bogate u dobrim delima, neka budu podašni, zajednični, sabirajući sebi temelj dobar za napredak, da prime život večni.« (1. Timotiju 6,17-19)PBŽ 158.3

    Bogati ljudi koji vole svijet i koji obožavaju svijet, ne mogu biti privučeni Kristu slučajnim dodirom. Ovim osobama često je najteže pristupiti. Ljudi i žene obdareni misionarskim duhom, koji neće posustati ili se obeshrabriti, moraju uložiti lični napor.PBŽ 158.4

    Neki su naročito prikladni za rad u višim slojevima. Oni treba da traže mudrost od Boga kako da dospiju do ovih ljudi, da ne sklope samo slučajno poznanstvo s njima, već da ih ličnim naporima i živom vjerom podstaknu da misle o potrebama duše, da ih vode do saznanja o istini onakvoj kakva jeu lsusu.PBŽ 158.5

    Mnogi smatraju da, da bi se dospjelo do viših slojeva, treba prilagoditi način života i metode rada, tako da odgovaraju njihovom izgrađenom ukusu. Smatra se da je bitan izgled bogatstva,skupe zgrade, skupocijena odjeća, kola i konji, okolina, usklađenost sa svjetovnim običajima, vještačka uglađenost mondenskog društva, klasična kultura (214) i dar besjedništva. To je greška. Način svjetovnog postupanja nije Božji način pristupanja višim slojevima. Ono što će s uspjehom doprijeti do njih je dosljedno, nesebično izlaganje Kristovog Evanđelja.PBŽ 158.6

    Iskustvo apostola Pavla prilikom susreta s filozofima iz Atine, sadrži pouku za nas. lznoseći Evanđelje pred vijećem na Areopagu, Pavle je logiku dočekivao logikom, nauku naukom, filozofiju filozofijom. Najmudriji između njegovih slušalaca bili su iznenađeni i ućutkani. Njegove riječi nisu mogli osporiti. Međutim, napor je donio maloploda. Malo ih je dovedeno do toga da prime Evanđelje. Otada je Pavle primijenjivao drugi način rada. On je izbjegavao složene dokaze i teorijske rasprave i u jednostavnosti je ukazivao ljudima na Krista kao na Spasitelja grešnika. Pišući Korinćanima o svome radu, on je - između ostalog - rekao:PBŽ 159.1

    »A ja, braćo, ne mogoh s vama govoriti kao s duhovnima nego kao s telesnima, (215) kao s malom decom u Hristu.Mlekom vas napojih i ne jelom, jer još ne mogoste, i ni sad još ne možete, jer ste još telesni. Jer gde su među vama zavisti i svađe i nesloge, niste li telesnii ne živite li po čoveku? Jer kad govori ko: ja sam Pavlov, a drugi: ja sam Apolov; niste li telesni? Ko je dakle Pavle a ko li Apolo da smo sluge kroz koje verovaste, kao što i svakome Gospod dade?« (1. Korinćanima 3,1-5)PBŽ 159.2

    U svojoj poslanici Rimljanima on opet kaže: »Jer se ne stidim jevanđelja Hristova; jer je sila Božja na spasenije svakome koji veruje, a najpre Jevrejinu i Grku.« (Rimljanima 1,16)PBŽ 159.3

    Neka se oni koji rade među ljudima iz viših slojeva dostojanstveno ponašaju,imajući na umu da su anđeli njihovi pratioci. Neka riznice njihovog uma i srca budu ispunjene sa »pisano je«. lstaknite u dvorani sjećanja dragocijene Kristove riječi. Njih treba cijeniti mno goviše od zlata i srebra.PBŽ 159.4

    Krist je rekao da je lakše kamili proći kroz iglene uši nego bogatome ući u Božje carstvo. U radu za ove ljude mnogi će se obeshrabriti i doživjeti veliko ranjavanje srca. Međutim, Bogu je sve moguće. Preko ljudi On može i(216) želi da djeluje na um ljudi, čiji je život posvećen zarađivanju novca.PBŽ 159.5

    Dogodiće se čuda iskrenog obraćenja, čuda koja se sada ne dešavaju. Najveći ljudi na Zemlji nisu izvan Božje čudotvorne sile. Ako oni, koji rade zajedno s Njim, žele da neustrašivo i vjerno izvrše svoju dužnost, Bog će obratiti ljude koji zauzimaju odgovorna mjesta, velike umove i ljude od uticaja.Uticajem sile Svetoga Duha mnogi će prihvatiti božanska načela.PBŽ 160.1

    Kada im se objasni da Gospod očekuje od njih da kao Njegovi predstavnici pomognu čovječanstvu koje pati,mnogi će se odazvati i daće svoja sredstva i saučešće za dobro siromašnih. Kada se tako njihove misli skrenu s njihovih sebičnih interesa, mnogi će se predati Kristu. Sa svojim uticajnim sposobnostima i sredstvima, oni će se rado sjediniti u dobrotvornom radu s poniznim misionarom koji je bio Božje sredstvo u njihovom obraćenju. Pravilnom upotrebom svoga zemaljskog blaga, oni će sakupiti sebi »blago na nebu, gdje ni moljac ni rđa ne kvari, i gdje lupeži ne potkopavaju i ne kradu«.PBŽ 160.2

    Kada se obrate Kristu, mnogi će postati oruđa u Božjoj ruci u radu za druge iz njihovog staleža. Oni će shvatiti da im je povjereno objavljivanje Evanđelja onima koji su od ovoga svijeta načinili sve. Vrijeme i novac biće posvećeni Bogu, darovi i uticaj uloženi u rad za pridobijanje duša za Krista.PBŽ 160.3

    Samo vječnost otkriće ono što je bilo učinjeno ovom službom - kako su mnoge duše otrovane sumnjom i umorne od svjetovnog života i nemira,dovedene velikom lscjelitelju koji čezne da spase sve koji dolaze k Njemu. Krist je uskrsli Spasitelj i isjceljenje je na Njegovim krilima.PBŽ 160.4

    »Želje ispunja onima
    koji ga se boje,
    tužnjavu njihovu čuje,
    i pomaže im.«
    PBŽ 160.5

    Psalam 145,19.

    Larger font
    Smaller font
    Copy
    Print
    Contents